Naučnici otkrili proteine u krvi koji mogu da ukažu na multiplu sklerozu pre simptoma

Naučnici otkrili proteine u krvi koji mogu da ukažu na multiplu sklerozu pre simptoma

Naučnici su otkrili signale proteina u krvi koji mogu da predvide multiplu sklerozu do sedam godina pre pojave simptoma. Rana detekcija omogućava veće šanse za lečenje ili prevenciju bolesti, što može promeniti način razumevanja i upravljanja ovom bolešć

U istraživanju koje su vodili naučnici sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku (UCSF), otkriveni su dokazi o oštećenju mozga godinama pre nego što su se simptomi pojavili. Ovo može predstavljati ključni trenutak za ranije lečenje i podršku pacijentima. Neurolog Ahmed Abdelhak iz UCSF-a ističe da njihovo istraživanje otvara brojne mogućnosti za dijagnostikovanje, praćenje i potencijalno lečenje multiple skleroze.

Tim je analizirao podatke iz uzoraka krvi koje su dali američki vojnici, od kojih je 134 kasnije razvilo multiplu sklerozu. Istraženo je više od 5.000 proteina kako bi se utvrdilo da li su se rani obrasci pojavljivali u značajnim količinama među ovom podgrupom. Utvrđeno je da su nivoi mielin oligodendrocitnog glikoproteina (MOG) naglo porasli u proseku sedam godina pre nego što su se simptomi pojavili.

MOG pomaže u zaštiti nervnog sistema, što implicira da su zaštitni slojevi napadnuti mnogo pre nego što se klinička bolest manifestuje. Oko šest godina pre simptoma, nivo neurofilamentne svetlosne lance (NfL) takođe je postao obilniji, što je prepoznati znak oštećenja nervnog sistema. Ovo sugeriše da bolest prvo napada zaštitu oko nervnog sistema, a zatim same nerve.

Još jedan protein koji je bio povišen unapred je interleukin-3 (IL-3), hemijski posrednik koji regrutuje imunološke ćelije na delove tela pogođene multiplom sklerozom. Kombinovanjem 21 proteina koji su pokazali najjače rane promene, istraživači veruju da bi mogao biti razvijen tačan test krvi koji bi označio presimptomatsku multiplu sklerozu.

Istraživači predlažu panel biomarkera proteina koji može pomoći u razlikovanju presimptomatskih pacijenata sa MS od zdravih kontrola, uz uslov validacije u budućim studijama. Ove buduće studije će biti važne, jer su testovi rađeni na krvi relativno malog broja vojnika, pa su potrebni uzorci iz većih i raznovrsnijih grupa. Bolest se neće razvijati na isti način ili sa identičnim vremenskim okvirom kod svake osobe.

Pored testova za ranu dijagnostiku, istraživanje nam takođe pruža korisne uvide u vremenski okvir MS: koji tipovi oštećenja se prvo javljaju i kako. Na kraju, to bi moglo dovesti do načina preciznijeg identifikovanja faktora rizika za MS i potencijalno do blokiranja napredovanja bolesti godinama pre tipične dijagnoze. Neurolog Ari Green iz UCSF-a naglašava da sada znamo da MS počinje mnogo ranije nego što se klinički manifestuje, što otvara mogućnost da jednog dana možemo sprečiti MS ili bar zaštititi ljude od daljih povreda.