Mikroplastika, sitni delovi plastike koji su gotovo nevidljivi, pronađena je svuda, od vrhova planina do dubina okeana, u vazduhu koji udišemo i hrani koju jedemo. Ovi delovi plastike su otkriveni i u ljudskim telima, uključujući pluća, srce i posteljicu, a čak su i prešli krvno-moždanu barijeru.
Povećana prisutnost mikroplastike postala je ključna tema u naporima da se postigne prvi globalni sporazum o zagađenju plastikom, a poslednji krug pregovora UN biće održan u Ženevi sledeće nedelje.
Istraživači još uvek ne razumeju u potpunosti efekte koje mikroplastika i još manji nanoplastici imaju na ljudsko zdravlje, ali rade na otkrivanju više informacija u ovom relativno novom polju. Najistaknutija studija koja se bavila mikroplastikom u mozgu objavljena je u časopisu Nature Medicine u februaru.
U ovoj studiji, naučnici su testirali moždano tkivo 28 osoba koje su umrle 2016. godine i 24 osobe koje su umrle prošle godine u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku, otkrivajući da se količina mikroplastike u uzorcima povećavala tokom vremena.
Glavni istraživač, američki toksikolog Metju Kampen, izjavio je da su u mozgu pronašli ekvivalent količini plastike koja odgovara kašičici. Iako su rezultati izazvali veliku pažnju, drugi istraživači su upozorili na oprez zbog malog uzorka studije.
Profesor hemije Oliver Džons sa RMIT univerziteta u Australiji naglasio je da nema dovoljno podataka za čvrste zaključke o prisutnosti mikroplastike u Novom Meksiku, a kamoli globalno. On je takođe istakao da su učesnici studije bili potpuno zdravi pre smrti, a istraživači su priznali da nema dovoljno dokaza da mikroplastika uzrokuje štetu.
Iako su neki eksperimenti na miševima pokazali da mikroplastika može izazvati retke krvne ugruške, Svetska zdravstvena organizacija je 2022. godine zaključila da su dokazi nedovoljni da se utvrde rizici po ljudsko zdravlje. Mnogi zdravstveni stručnjaci pozivaju na preventivne mere, ističući da potencijalna pretnja koju mikroplastika predstavlja zahteva hitnu akciju.
