Zakon o asistiranom umiranju u Velikoj Britaniji izaziva velike polemike i proteste

Zakon o asistiranom umiranju u Velikoj Britaniji izaziva velike polemike i proteste

Na poslednjem glasanju o zakonu o asistiranom umiranju rezultat je bio 330 glasova za i 275 protiv. Ovaj zakon omogućava osobama sa terminalnim dijagnozama da okončaju svoj život uz pomoć lekara. Protesti ispred Parlamenta ukazuju na podeljena mišljenja o ovoj temi.

Na novembarskom glasanju, zakon je značajno izmenjen od prethodnog pokušaja usvajanja. Zagovornici smatraju da bi terminalno bolesni trebali imati pravo na asistirano umiranje, dok protivnici upozoravaju na moguće zloupotrebe, posebno među starijim osobama i osobama sa invaliditetom.

Više stotina ljudi okupilo se ispred Parlamenta, gde su pristalice zakona nosile garderobu sa natpisom „Kampanja za dostojanstvo u umiranju“. S druge strane, protivnici su nosili banere sa pozivima da se ne pretvara Nacionalna zdravstvena služba u Nacionalnu službu za samoubistvo.

Ovaj zakon se smatra najvećom promenom u socijalnoj politici Velike Britanije od legalizacije abortusa 1967. godine. Predviđa da osobe starije od 18 godina sa procenjenim manje od šest meseci života mogu da se prijave za asistiranu smrt, uz uslov da su sposobne da same uzmu smrtonosne lekove.

Neki poslanici su podržali zakon pod uslovom izmena, dok drugi izražavaju razočaranje zbog nedostatka vremena za diskusiju. Glasanje je slobodno, što znači da poslanici glasaju prema sopstvenoj savesti.

Ukoliko se zakon usvoji, biće upućen Gornjem domu parlamenta, koji može da odloži ili izmeni odluke Donjeg doma, ali ne može da ih poništi. Implementacija zakona trajala bi četiri godine, a očekuje se da stupi na snagu 2029. godine, kada će se održati novi parlamentarni izbori.

Zahtev za asistiranu smrt potpisala bi dva lekara i panel stručnjaka. Premijer Kir Starmer je izjavio da će podržati zakon, dok ministar zdravlja Ves Striting ima protivljenje, ali će poštovati ishod glasanja.