UN i humanitarne organizacije oštro kritikuju odluku Izraela o prekidu ulaza hrane u Gazu. Ova mera se smatra kršenjem međunarodnog prava i kolektivnom kaznom. Strahuje se od gubitka napretka postignutog tokom primirja.
Izrael je prekinuo ulaz svih namirnica i drugih dobara u Gazu, podsećajući na opsadu koju je nametnuo na početku rata sa Hamasom. Ova odluka izazvala je oštre kritike od strane Ujedinjenih nacija i drugih humanitarnih organizacija, koje je nazivaju kršenjem međunarodnog prava. Saudijska Arabija je ovu meru opisala kao „alat za iznudu“, dok je Oxfam nazvao „nepromišljenim činom kolektivne kazne“.
Glad je postala ozbiljan problem za više od 2 miliona ljudi u Gazi tokom rata, a neki stručnjaci su upozoravali na moguću glad. Sada postoji zabrinutost da bi se mogla izgubiti dobit koja je postignuta tokom šest nedelja primirja. Izrael pokušava da pritisne Hamas da pristane na predlog koji vlada Benjamina Netanjahua opisuje kao američki predlog za produženje prve faze primirja.
Prva faza primirja završila je rano u nedelju, a Izrael je odmah nakon toga podržao novi predlog za produženje te faze do jevrejskog praznika Pashe sredinom aprila. Ovaj predlog je nazvan američkim od strane posrednika Steva Vitkofa. Izrael je takođe upozorio da bi mogao da obnovi rat nakon prve faze ako smatra da su pregovori neefikasni.
Pregovori o drugoj fazi primirja trebali su da počnu pre mesec dana, što povećava neizvesnost oko krhkog primirja. Hamas insistira da ti pregovori počnu. Kasnije u nedelju, Izrael je najavio trenutni prekid pomoći Gazi.
Administracija Donalda Trampa nije izdala izjavu povodom ove odluke Izraela. Takođe, nije jasno kada će Vitkof ponovo posetiti Bliski Istok, iako se očekivala njegova poseta prošle nedelje. Sjedinjene Američke Države pod administracijom Džoa Bajdena vršile su pritisak na Izrael da dozvoli više pomoći u Gazu, preteći da će ograničiti vojnu podršku.
Izrael tvrdi da je dozvolio dovoljno pomoći, optužujući UN za nemogućnost distribucije i Hamas za preusmeravanje pomoći. Pre prekida primirja, neki Palestinci su izveštavali o ograničavanju obroka i pretraživanju smeća u potrazi za jestivim biljkama.
Prva faza primirja stupila je na snagu 19. januara i omogućila je priliv pomoći u Gazu, sa prosečno 600 kamiona pomoći dnevno. Međutim, Hamas tvrdi da je manje od 50% dogovorenog broja kamiona sa gorivom bilo dozvoljeno da uđe, kao i da su ulazi živih životinja i stočne hrane, ključni za bezbednost hrane, odbijeni.
Ipak, Palestinci u Gazi uspeli su da nabave neke zalihe. „Primirje je donelo potrebnu olakšicu Gazi, ali to nije bilo dovoljno da pokrije ogromne potrebe“, rekao je Norveški savet za izbeglice. Odluka Izraela došla je nekoliko sati nakon što su muslimani u Gazi obeležili prvi prekid posta tokom svetog meseca Ramazana.
Iznenadni prekid pomoći izazvao je žurbu Palestinaca ka tržištima, a cene u Gazi su „odmah utrostručene“, rekao je Mahmud Šalabi, zamenik direktora programa Medicinske pomoći za Palestince. Ubrzo nakon odluke Izraela, pet nevladinih organizacija zatražilo je od Vrhovnog suda Izraela privremenu meru koja bi sprečila državu da onemogući ulaz pomoći u Gazu, tvrdeći da ta mera krši obaveze Izraela prema međunarodnom pravu.
Prošle godine, Međunarodni krivični sud je izjavio da postoji razlog da se veruje da je Izrael
