Ukrajinski predsednik kaže da je pritisak na rusku oblast Kursk stvaranje tampon zone

Ukrajinski predsednik kaže da je pritisak na rusku oblast Kursk stvaranje tampon zone

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedelju da smeli vojni upad u rusku oblast Kursk ima za cilj stvaranje tampon zone kako bi se sprečili dalji napadi Moskve preko granice.

To je bio prvi put da je Zelenski jasno naveo cilj operacije, koja je pokrenuta 6. avgusta. Prethodno je rekao da je cilj operacije da zaštiti zajednice u pograničnom Sumskom regionu od stalnog granatiranja.

Zelenski je rekao da je „sada naš primarni zadatak u odbrambenim operacijama u celini: da uništimo što je moguće više ruskog ratnog potencijala i sprovedemo maksimalne kontraofanzivne akcije. To uključuje stvaranje tampon zone na teritoriji agresora – naše operacije u Kurskom regionu“, rekao je on u svom noćnom obraćanju.

Ovog vikenda Ukrajina je uništila ključni most u regionu i udarila u drugi u blizini, poremeteći linije snabdevanja jer je pritisnula zapanjujući prekogranični upad koji je počeo 6. avgusta, rekli su zvaničnici.

Prokremljovski vojni blogeri priznali su da će uništenje prvog mosta na reci Sejm u blizini grada Gluškova otežati isporuku zaliha ruskim snagama koje odbijaju upad Ukrajine, iako bi Moskva i dalje mogla da koristi pontone i manje mostove. Načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Nikolaj Oleščuk, objavio je u petak snimak vazdušnog udara koji je presekao most na dva dela.

Manje od dva dana kasnije, ukrajinske trupe su pogodile drugi most u Rusiji, kažu Oleščuk i ruski regionalni guverner Aleksej Smirnov.

U nedelju ujutru nije bilo zvaničnika koji su dali tačnu lokaciju drugog napada na most. Međutim, ruski Telegram kanali su tvrdili da je pogođen drugi most preko Seima, u selu Zvanoe.

Na ovoj fotografiji preuzetoj sa video snimka koje je objavilo Ministarstvo odbrane Rusije u nedelju, 18. avgusta 2024. godine, ruski vojnici pucaju iz samohodne puške Giatsint-S prema ukrajinskim položajima na neotkrivenoj lokaciji u rusko-ukrajinskoj pograničnoj oblasti u regionu Kursk, Rusija. (Foto pres službe ruskog Ministarstva odbrane preko AP)

Prema ruskom novinskom sajtu Mash, napadi su ostavili samo jedan netaknut most u toj oblasti. Asošiejted pres nije mogao odmah da potvrdi ove tvrdnje. Ako se potvrde, ukrajinski udari bi dodatno zakomplikovali pokušaje Moskve da popuni svoje snage u Kursku i evakuiše civile.

Gluškovo je oko 12 kilometara (7,5 milja) severno od ukrajinske granice i približno 16 kilometara (10 milja) severozapadno od glavne borbene zone u Kursku. Zvanoe se nalazi još 8 kilometara (5 milja) severozapadno.

Kijev je ranije rekao malo o obimu i ciljevima svog potiskivanja u Rusiju tenkovima i drugim oklopnim vozilima, najvećem napadu na zemlju od Drugog svetskog rata, koji je iznenadio Kremlj i video da su desetine sela i stotine zatvorenika pali u ukrajinske ruke.

Ukrajinci su se vozili duboko u Kursku oblast u nekoliko pravaca, suočavajući se sa malim otporom i sejući haos i paniku dok je desetine hiljada civila bežalo iz tog područja. Vrhovni komandant Ukrajine, general Oleksandr Sirski, izjavio je prošle nedelje da su njegove snage napredovale preko 1.000 kvadratnih kilometara (390 kvadratnih milja) regiona, iako nije bilo moguće nezavisno proveriti šta tačno ukrajinske snage efektivno kontrolišu.

Zelenski je rekao da su ukrajinske snage „postigle dobre i preko potrebne rezultate“.

Analitičari kažu da iako bi Ukrajina mogla da pokuša da konsoliduje svoje dobitke unutar Rusije, to bi bilo rizično, s obzirom na ograničene resurse Kijeva, jer bi njene sopstvene linije snabdevanja koje se protežu duboko u Kursk bile ranjive.

Upad je dokazao sposobnost Ukrajine da preuzme inicijativu i podigao njen moral, koji je narušen neuspelom protivofanzivom prošlog leta i mesecima ruskih osvajanja u istočnom regionu Donbasa.

Prelazak na Kursk je ličio na ukrajinsku munjevitu operaciju iz septembra 2022., koju je predvodio Sirski, u kojoj su njene snage povratile kontrolu nad severoistočnim regionom Harkova nakon što su iskoristile nedostatak ruske radne snage i nedostatak terenskih utvrđenja.

Zelenski je u subotu pozvao saveznike Kijeva da ukinu preostala ograničenja za korišćenje zapadnog oružja za napade na ciljeve dublje u Rusiji, uključujući Kursk, rekavši da bi njegove trupe mogle da liše Moskvu „bilo kakve mogućnosti da napreduje i izazove uništenje“ ako joj se daju dovoljne sposobnosti dugog dometa. .

„Ključno je da naši partneri uklone barijere koje nas sprečavaju da oslabimo ruske pozicije na način na koji ovaj rat zahteva. … Hrabrost naših vojnika i otpornost naših borbenih brigada nadoknađuju nedostatak suštinskih odluka naših partnera“, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj platformi Ks.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova i prokremljovski blogeri navode da su lanseri HIMARS proizvedeni u SAD korišćeni za uništavanje mostova na Sejmu. Ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno proverene.

Lideri Ukrajine su u više navrata tražili odobrenje za udare dugog dometa na ruske vazdušne baze i drugu infrastrukturu koja se koristi za udaranje po energetskim objektima Ukrajine i drugim civilnim ciljevima, uključujući i naknadno opremljene „glajd bombe“ iz sovjetske ere koje su poslednjih meseci opustošile industrijski istok Ukrajine. .

Izgleda da je Moskva takođe pojačala napade na Kijev, gađajući ga u nedelju balističkim projektilima po treći put ovog meseca, rekao je načelnik opštinske vojne administracije. Sergej Popko je u Telegramu rekao da su „skoro identični“ avgustovski udari na prestonicu „najverovatnije korišćeni“ projektilima KN-23 koje je isporučila Severna Koreja.

Još jedan pokušaj gađanja Kijeva usledio je oko 7 sati ujutro, rekao je Popko, ovog puta krstarećim raketama Iskander. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je sve rakete ispaljene u oba napada na grad, rekao je on.

U odvojenom događaju, šef agencije za nuklearni nadzor UN-a rekao je u subotu da se bezbednosna situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju je okupirala Rusija, pogoršava nakon izveštaja o obližnjem napadu dronom.

Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, pozvao je na „maksimalnu uzdržanost sa svih strana“ nakon što je tim IAEA stacioniran u elektrani prijavio da je eksploziv koji je nosio dron detonirao neposredno izvan zaštićenog područja.

Prema Grosijevoj izjavi, udar je bio „blizu osnovnih jezerca za prskanje” i oko 100 metara (100 jardi) od jedinog dalekovoda koji snabdeva elektranu. Tim IAEA u fabrici prijavio je intenzivnu vojnu aktivnost u okolini u protekloj sedmici, navodi se u saopštenju.

Kijev i Moskva su razmenili krivicu za napade u blizini elektrane otkako su je ruske snage zauzele početkom invazije 2022. godine, uključujući požar u postrojenju prošlog vikenda. U Grosijevoj izjavi se navodi da je požar izazvao „značajnu štetu“, ali nije predstavljao neposrednu opasnost po nuklearnu bezbednost.

Ukrajina je više puta tvrdila da Rusija planira da izvede napad i okrivi ukrajinske snage. Prošlog leta Zelenski je upozorio na mogući eksploziv za koji je rekao da je Moskva možda postavila na krov fabrike da bi ucenjivala Ukrajinu.

Ruski saveznik Belorusija okupio je „skoro trećinu“ svoje vojske duž granice sa Ukrajinom, rekao je autoritarni predsednik Aleksandar Lukašenko.

Lukašenko je rekao ruskoj državnoj televiziji da Minsk odgovara na raspoređivanje više od 120.000 ukrajinskih vojnika na granici od 1.084 kilometra (674 milje). Profesionalna vojska Belorusije broji preko 60.000.

Portparol ukrajinskih graničnih snaga Andrij Demčenko rekao je u nedelju da nisu primetili nikakve znake beloruskog gomilanja.

Lukašenko, koji je na vlasti tri decenije, oslanjao se na rusku podršku u suzbijanju najvećih protesta u beloruskoj post-sovjetskoj istoriji nakon njegovog reizbora 2020. godine, koji se nadaleko smatra lažnim i kod kuće i u inostranstvu. Dozvolio je ruskim trupama da iskoriste teritoriju Belorusije za invaziju na Ukrajinu i dozvolio Moskvi da rasporedi neko taktičko nuklearno oružje na njenom tlu.