Tehnološki kolaps zbog greške u ažuriranju softvera osvetljava krhkost digitalne infrastrukture

Tehnološki kolaps zbog greške u ažuriranju softvera osvetljava krhkost digitalne infrastrukture

Pre dve decenije, mantra „Pokreni se brzo i razbijaj stvari“, koju je popularizovao Mark Zakerberg, osnivač Fejsbuka, trebala je da inspiriše inovacije koje menjaju igru. Danas, međutim, ona više liči na simbol upozorenja za društvo koje je previše zavisno od digitalne infrastrukture da bi izdržalo greške u softverskim ažuriranjima.

Nedavna greška u ažuriranju softvera, koje je napravila kompanija za sajber bezbednost CrowdStrike, izazvala je globalni tehnološki pad, posebno pogođene su kompanije poput Delta Air Linesa. Ovaj incident naglašava krhkost digitalnih sistema koje uzimamo zdravo za gotovo dok ne dođe do katastrofe koja otkriva našu ranjivost.

„Postali smo pomalo kao Blanš Duboa iz ‘Tramvaja po imenu želja’, gde ona kaže: ‘Uvek sam zavisila od ljubaznosti stranaca,’“ rekao je Pol Safo, prognostičar i istoričar iz Silicijumske doline. Sadašnja zavisnost od tehnologije dolazi sa velikim rizikom – prekidi u radu mogu imati ozbiljne posledice.

Tehnološki problemi se javljaju zbog složene mreže međuvezanih sistema. Iako ovo obično olakšava život, svaki prekid može imati široke posledice, bilo da je uzrokovan greškom, kao što je nedavna situacija sa CrowdStrike-om, ili zlonamernim napadom.

Gregori Falko, docent inženjerstva na Univerzitetu Kornel, ističe da bi možda trebalo preispitati kako internet funkcioniše i zašto je organizovan na način koji povećava rizik od ovakvih problema. „Postoji mnogo žvaka i pertli koje drže stvari zajedno,“ dodao je Falko.

Problem se pogoršava zbog koncentracije moći u rukama velikih tehnoloških kompanija kao što su Microsoft, Apple, Google, Amazon i Meta Platforms. Ove kompanije često daju veći prioritet profitu nego kvalitetu, što može dovesti do problema kao što je nedavna greška sa CrowdStrike-om, koja je ugrozila sigurnost korisnika.

Isak Nti Asar, ko-direktor programa sajber-bezbednosti na Univerzitetu Indijana, smatra da bi trebalo da se krećemo sporije i zahtevamo bolju tehnologiju. „Izgradili smo kult inovacija koji favorizuje brze promene i improvizaciju,“ rekao je Asar.

S obzirom na trenutnu situaciju, postavlja se pitanje da li je moguće promeniti kurs ili se vratiti na starije metode. Met Mitelstedt, naučni saradnik Mercatus centra, sugeriše da bi moglo biti korisno vratiti se nekim starijim praksama kao rezervi, kao što je postavljanje lozinki na post-it beleške.

Stručnjaci naglašavaju potrebu za dubljim razumevanjem digitalnog ekosistema kako bi se identifikovale slabosti i izbegli budući problemi. „Nemamo dovoljno obaveštajnih podataka o trenutnom okruženju, osim što znamo da postoje brojne potencijalne pretnje,“ rekao je Mittelsteadt. U suprotnom, društvo bi moglo ostati izgubljeno u digitalnom svetu punom nevidljivih opasnosti.