Čovečanstvo pati od ‘ekstremne toplotne epidemije’, upozorava šef UN

Čovečanstvo pati od ‘ekstremne toplotne epidemije’, upozorava šef UN

Čovečanstvo pati od „ekstremne toplotne epidemije“, upozorio je u četvrtak generalni sekretar UN Antonio Guteres, pozivajući na akciju za ograničavanje uticaja toplotnih talasa pojačanih klimatskim promenama.

„Milijarde ljudi se suočavaju sa ekstremnom epidemijom toplote – venu pod sve smrtonosnijim toplotnim talasima, sa temperaturama koje prelaze 50 stepeni Celzijusa širom sveta“, rekao je on. „To je na pola puta do ključanja.“

Prema Evropskoj mreži Kopernikus, 21, 22. i 23. jul bila su tri najtoplija dana ikada zabeležena u svetu, a 22. jul je imao apsolutni rekord od 17,16 stepeni Celzijusa.

Gutereš je ponovio svoj poziv čovečanstvu da se bori protiv svoje „zavisnosti“ od fosilnih goriva.

„Danas, naš fokus je na uticaju ekstremne vrućine. Ali ne zaboravimo da postoje mnogi drugi razorni simptomi klimatske krize: sve žešći uragani. Poplave. Suše. Šumski požari. Podizanje nivoa mora. I lista se nastavlja ,“ rekao je.

„Da bismo se uhvatili u koštac sa svim ovim simptomima, moramo se boriti protiv bolesti. A bolest je ludilo spaljivanja našeg jedinog doma. Bolest je zavisnost od fosilnih goriva. Bolest je klimatska neaktivnost“, naglasio je on, posebno pozivajući se na G20 zemlje da preduzmu akciju.

Dok je 2023. bila najtoplija godina u istoriji, a 2024. mogla bi postaviti novi rekord, temperature znatno iznad 40C su sve češće.

U periodu od godinu dana, prag od 50C je čak premašen na najmanje 10 mesta, od Doline smrti u Sjedinjenim Državama (53,9C 7. jula) do Agadira u Maroku, kao i u Kini i Indiji.

Intenzivna vrućina, često manje vidljiva od drugih razornih uticaja klimatskih promena, kao što su oluje ili poplave, ipak je smrtonosnija.

Ovaj „tihi ubica“ odgovoran je za oko 489.000 smrtnih slučajeva godišnje između 2000. i 2019. godine, u poređenju sa 16.000 smrtnih slučajeva godišnje od ciklona, prema dokumentu UN-a „Poziv na akciju“ objavljenom u četvrtak.

Ekstremno visoke temperature takođe imaju ekonomski uticaj, a UN procenjuju da će ekonomski gubici od toplotnog stresa na poslu dostići 2,4 biliona dolara 2030. godine.

Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada objavljenom u četvrtak, više od 70 odsto radnika bilo je izloženo prekomernoj toploti 2020. godine, 8,8 odsto više nego 2000. godine.

„Dobra vest je da možemo spasiti živote i ograničiti njihov uticaj“, rekao je Gutereš u četvrtak.

UN su pozvale svetsku zajednicu da prvo deluje kako bi zaštitila „najugroženije“—uključujući malu decu, starije i najsiromašnije u čovečanstvu.

U tom kontekstu, sistemi ranog upozorenja treba da uključuju ekstremne vrućine, upozoravaju stanovništvo na dolazak toplotnih talasa i obaveštavaju ih o merama predostrožnosti koje treba preduzeti, navodi se u dokumentu.

Poziv na akciju takođe preporučuje „povećanje (do) pravičnog pristupa i povećanje (za) niskougljeničnog hlađenja“.

Ovo bi uključivalo ulaganje u pasivne sisteme hlađenja—koji uključuju mere urbanog dizajna osetljive na klimu, reflektujuće površine i prirodne sisteme hlađenja—i postepeno ukidanje gasova koji zagrevaju klimu koji se koriste u mnogim sistemima za hlađenje.