Stanice koje kontroliše veštačka inteligencija mogu da pune električne automobile i nude personalizovane cene

Stanice koje kontroliše veštačka inteligencija mogu da pune električne automobile i nude personalizovane cene

Kako sve više ljudi vozi električne automobile, može doći do zastoja i redova kada mnogo ljudi mora da puni istovremeno. Nova studija sa Tehnološkog univerziteta Chalmers u Švedskoj pokazuje kako stanice za punjenje koje kontroliše veštačka inteligencija, putem pametnih algoritama, mogu korisnicima električnih vozila da ponude personalizovane cene i na taj način minimiziraju cenu i vreme čekanja za kupce. Ali istraživači ukazuju na važnost ozbiljnog shvatanja etičkih pitanja, jer postoji rizik da veštačka inteligencija iskoristi informacije od vozača.

Istraživanje je predstavljeno u radu „Personalizovana dinamička politika cena za električna vozila: pristup učenju uz pojačavanje“ objavljenom u časopisu Transportation Research, Part C: Emerging Technologies.

Današnja komercijalna infrastruktura za punjenje može biti džungla. Tržište je dinamično i složeno sa raznim pretplatama i slobodnom konkurencijom između provajdera. Na nekim stanicama za brzo punjenje može čak doći do zagušenja i dugih redova.

U novoj studiji, istraživači iz Chalmersa su kreirali matematički model kako bi istražili koliko brze stanice za punjenje koje kontroliše veštačka inteligencija, AI, mogu pomoći nudeći vozačima električnih automobila personalizovane cene, koje vozači mogu da prihvate ili odbiju. AI koristi algoritme koji mogu prilagoditi cene na osnovu pojedinačnih faktora, kao što su nivo baterije i geografska lokacija automobila.

„Vozači električnih automobila mogu da izaberu da podele informacije sa dobavljačima stanica za punjenje i dobiju lični predlog cene od pametne stanice za punjenje. U našoj studiji mogli bismo da pokažemo kako racionalni i sebični vozači reaguju prihvatanjem samo ponuda koje su korisne za To dovodi do smanjenja cena i vremena čekanja“, kaže Balaž Kulčar, profesor na odseku za elektrotehniku u Chalmersu.

U studiji, vozači su uvek imali mogućnost da odbiju ličnu cenu i umesto toga izaberu konvencionalnu stanicu za punjenje sa fiksnom cenom. Lične cene koje su dobijali vozači mogle su se značajno razlikovati jedna od druge, ali su skoro uvek bile niže od tržišnih.

Za dobavljače stanica za punjenje, iterativni AI algoritam može saznati koje pojedinačne cene prihvata kupac i pod kojim uslovima. Međutim, tokom studije, istraživači su primetili da je u nekim prilikama algoritam značajno podigao cenu kada su baterije električnog automobila bile skoro potpuno prazne, a vozač posledično nije imao izbora nego da prihvati ponudu.

„Pametne stanice za punjenje mogu da reše složene cene na konkurentnom tržištu, ali naša studija pokazuje da ih treba razviti i uvesti sa zaštitom privatnosti za potrošače, u skladu sa odgovorno-etičkim paradigmama veštačke inteligencije“, kaže Kulčar.

Istraživači su kreirali matematički model interakcije između stanica za brzo punjenje koje maksimiziraju profit i korisnika električnih automobila. „Stanice za punjenje“ bi mogle da ponude javne tržišne cene ili lične cene vođene veštačkom inteligencijom koje maksimiziraju profit, koje bi „korisnici električnih automobila“ tada mogli da prihvate ili odbiju na osnovu sopstvenih uslova i potreba. U većini slučajeva, rezultati su bili obećavajući, pošto su cene generisane veštačkom inteligencijom bile niže od tržišnih.