Oko 5.000 migranata krenulo je peške sa južne granice Meksika

Oko 5.000 migranata krenulo je peške sa južne granice Meksika

Oko 5.000 migranata iz Centralne Amerike, Venecuele, Kube i Haitija krenulo je u ponedeljak peške sa južne granice Meksika, pešice na sever ka SAD.

Migranti su se žalili da obrada za izbegličke ili izlazne vize traje predugo u glavnom meksičkom centru za obradu migranata u gradu Tapačula, blizu granice sa Gvatemalom. Pod prenatrpanim migracionim sistemom Meksika, ljudi koji traže takve vize često čekaju nedeljama ili mesecima, a da ne mogu da rade.

Migranti su u ponedeljak formirali dugačku kolonu duž autoputa, povremeno u pratnji policije. Policija je obično tu da ih spreči da blokiraju ceo autoput, a ponekad ih spreči da se voze.

Marš u ponedeljak bio je među najvećim od juna 2022. Karavani migranata 2018. i 2019. privukli su daleko veću pažnju. Ali sa čak 10.000 migranata koji se pojavio na američkoj granici poslednjih nedelja, marš u ponedeljak je sada samo kap u čaši.

„Putujemo oko tri meseca i nastavićemo da idemo“, rekao je Danijel Gonzalez iz Venecuela. „U Tapačuli nam niko ne pomaže.

Povratak u Venecuelu nije opcija, rekao je, jer se tamošnja ekonomska situacija pogoršava.

U prošlosti je, rekao je, taktika Meksika uglavnom bila da sačeka da se učesnici marša umore, a zatim im ponudi vožnju do njihovih matičnih zemalja ili do manjih, alternativnih centara za obradu.

Irineo Muhika, jedan od organizatora marša, rekao je da su migranti često primorani da žive na ulicama u lošim uslovima u Tapačuli. On zahteva tranzitne vize koje bi omogućile migrantima da pređu Meksiko i stignu do granice sa SAD.

„Pokušavamo da spasimo živote ovakvim akcijama“, rekao je Muhica. „One (vlasti) su ignorisale problem i ostavile migrante na cedilu.

Situacija migranta iz Hondurasa Leonela Olverasa (45) bila je tipična za težak položaj učesnika marša.

„Ovde ne daju papire“, rekao je Olveras o Tapačuli. „Traže od nas da čekamo mesecima. To je predugo.“

Jugozapadna granica SAD se bori da se nosi sa sve većim brojem migranata iz Južne Amerike koji se brzo kreću kroz Darijenov jaz između Kolumbije i Paname pre nego što krenu na sever. Do septembra, 420.000 migranata, uz pomoć kolumbijskih krijumčara, prošlo je kroz prazninu u godini do danas, pokazuju podaci iz Paname.