Kako ekstremni vremenski uslovi utiču na opadanje lišća

Kako ekstremni vremenski uslovi utiču na opadanje lišća

Posle leta ekstremnog vremena – istorijskih padavina, razornih poplava, dima od šumskih požara – sezona virenja lišća je konačno stigla u Vermont i Novu Englesku.

Sa drvećem postavljenim da otkrije svoje briljantne jesenje boje, UVM stručnjaci razmatraju kako će ekstremno vreme ovog leta uticati na jesenje lišće, koje generiše više od milijardu dolara za američku ekonomiju — i 800 miliona dolara samo u Vermontu.

„Jesenje lišće u Vermontu i Novoj Engleskoj uvek oduševljava — i biće ponovo ove godine. Uvek postoji mala misterija jer boja i vreme lišća su rezultat delikatnog plesa mnogih različitih faktora — nekih okolina, nekih na drvetu — pre nego što odlično otkriće. To je ono što ga čini tako uzbudljivim i posebnim za toliko ljudi.

„Svake godine postoje suptilne razlike u vremenu i sjaju jesenjeg lišća koje su rezultat vremenskih prilika i temperatura u protekle dve godine. Ove godine drveće je fiziološki pod stresom zbog dve vrste ekstremnog vremena koje smo videli na severoistoku: Leto sa istorijskim padavinama u odnosu na dve prethodne godine suše.

„Poput suše, teška vlaga može prouzrokovati da lišće opadne ranije nego obično i da ima prigušenije jesenje boje u celini, dok jesenje temperature zagrevanja odlažu početak jesenjih boja, što rezultira kraćom sezonom lišća“, kaže UVM prof. Bill Keeton.

„Jedan efekat našeg izuzetno vlažnog leta je da vidimo da neko lišće rano opada sa drveća. Severoistok nije prilagođen uslovima nalik kišnim šumama – tako da previše vlage proizvodi gljivične bolesti na lišću, uključujući antraknozu, koja uzrokuje da lišće požuti sa smeđim mrljama, i rano se sklupčaju i opadaju.

„Tako da možemo videti da manje listova postaje tamnocrveno i ljubičasto na nekim mestima, jer padaju pre nego što drveće ima priliku da proizvede hemikaliju koja uzrokuje da lišće pravi te boje. Vlaga izaziva gljivične bolesti na listovima i mnogih prehrambenih useva, kao što su bundeve i paradajz,“ kaže docent UVM prof. Aleksandra Kosiba.

„Produženi oblačni periodi mogu uticati na jesenje lišće, tako da bi magloviti uslovi u Vermontu i severoistoku od dima od šumskog požara potencijalno mogli da imaju sličan efekat. Lišće je dizajnirano da hvata sunčevu svetlost prvenstveno sa vrha, ali oblačno nebo može smanjiti količinu sunčeve svetlosti koju dobijaju i odbijaju zrake u drugim pravcima.

„To može usporiti fotosintezu u listovima i proizvesti manje žive boje—posebno crvene—i kraću sezonu lišća. Mislim da ove godine vidimo neke od ovih efekata u mnogim drugim zelenim biljkama,“ kaže UVM pomoćnik prof. Aleksandra Kosiba.

„S obzirom da se megapožari povećavaju iz godine u godinu, u zapadnim Sjedinjenim Državama, a sada u Kanadi, ovo je problem za posmatranje. Još uvek nemamo ubedljive dokaze, ali neke studije sugerišu da naslage čestica pepela i dima na lišću drveća mogu ometati fotosintezu donekle. Srećom, tek treba da pronađemo naslage pepela na listovima Vermonta, verovatno zbog sve kiše od požara“, kaže UVM prof. Bill Keeton.

„Turizam u Vermontu je bio teško pogođen razornim poplavama ovog leta — a pre toga COVID, i uzgajivači su doživeli destruktivni jak mraz. Tako da se preduzeća nadaju velikom padu kako bi povratila izgubljene prihode. Velika marketinška poruka je da je Vermont otvoren i spreman da stvorite autentična iskustva koja teraju ljude da se vraćaju ovde – od povezanosti sa prirodom i poljoprivredom do čuvene hrane i pića od farme do stola.

„Suočeni sa prirodnim opasnostima i klimatskim promenama, sektor poljoprivrede i turizma u Vermontu nastavlja sa inovacijama. Ove godine, na primer, kuće za šećer od javora se otvaraju rano kako bi ugostile iskustvo gledanja lišća kroz inicijativu Maple 100.

„Još jedan trend koji vredi posmatrati su medijski izveštaji o jesenjem zatvaranju puteva u zajednicama u Vermontu, a preduzeća, koja su ljudi za lišće učinili Instagram poznatim i prepunom, privremeno se zatvaraju ove godine iz razloga održivosti. Zato bi ljudi trebalo da provere turističku veb stranicu Vermonta—ili razgovaraju sa Vermonter — da pronađemo dobra mesta za uživanje u šou prirode — i da se ponašamo održivo“, kaže prof. UVM prof. Lisa Chase.