Narukvice za pametne satove pune su potencijalno štetnih bakterija

Narukvice za pametne satove pune su potencijalno štetnih bakterija

Vlasnici satova i uređaja za praćenje fitnesa možda bi sada želeli da skrenu pogled: nova studija je otkrila da je 95 odsto od 20 testiranih različitih narukvica za pametne satove kontaminirano bakterijama koje mogu da izazovu bolesti.

Istraživački tim, sa Florida Atlantic univerziteta, testirao je potencijalno patogene vrste stafilokoka, enterobakterije (kao što je Escherichia coli) i pseudomonas, koje mogu izazvati infekcije pod određenim uslovima.

Međutim, bilo je varijacija u tipu narukvice: gumene i plastične trake su imale najviše bakterija na sebi, dok su metalne trake koje su testirane (posebno zlatne i srebrne) bile praktično bez bakterija.

„Plastične i gumene narukvice mogu da obezbede prikladnije okruženje za rast bakterija jer porozne i statične površine imaju tendenciju da privlače i kolonizuju bakterije“, kaže biološki naučnik Nvadiuto Esiobu sa Florida Atlantik univerziteta.

Dok su istraživanja pokazala da ručni satovi i slično mogu biti potencijalni izvori infekcije u bolničkim okruženjima, nekoliko istraživanja je iskopalo detalje o tome kako različiti materijali sadrže oportunističke mikrobe u opštoj zajednici.

Bakterije koje su testirane u ovoj studiji su među najčešćim bakterijama koje se nalaze na telu i u životnoj sredini. U pravim (ili bolje rečeno pogrešnim) uslovima mogu dovesti do bolesti kao što su apscesi, upala pluća i salmonela.

Nije bilo primetne razlike između muških i ženskih učesnika u studiji, iako su aktivnosti kojima su se bavile imale efekta – narukvice posetilaca teretane imale su najveći nivo stafilokoknih bakterija.

Studija ukazuje na neku anomaliju u našim uobičajenim sanitarnim rutinama: dok se satovi i drugi nosivi uređaji nose većinu ili ceo dan, retko razmišljamo o čišćenju (iako vam je svaka čast ako to činite).

„Količina i taksonomija bakterija koje smo pronašli na narukvicama pokazuju da postoji potreba za redovnom sanitacijom ovih površina“, kaže Esiobu. „Čak i pri relativno malom broju ovi patogeni su od značaja za javno zdravlje.“

„Važno je da sposobnost mnogih od ovih bakterija da značajno utiču na zdravlje imunokompromitovanih domaćina ukazuje na posebnu potrebu zdravstvenih radnika i drugih u bolničkim sredinama da redovno dezinfikuju ove površine.

Istraživači su takođe testirali nekoliko različitih supstanci za čišćenje kako bi videli koja je najefikasnija: sprej za dezinfekciju brenda Lisol, mešavina etanola od 70 procenata (vrsta koja se često koristi u bolnicama) i jabukovo sirće, prirodnija mešavina.

Što se tiče uništavanja bakterija, mešavina Lisol spreja i etanola ubila je 99,9 procenata bakterija u roku od 30 sekundi na svim materijalima, iako jabukovo sirće nije bilo toliko snažno protiv svih vrsta bakterija i trebalo mu je duže da deluje.

Istraživači su zainteresovani da njihov rad podiže svest o potrebi da povremeno izribamo naše nosive uređaje – a to se odnosi i na sve druge uređaje koji svakodnevno dolaze u kontakt sa našom kožom.

„Druge potencijalne oblike prenosa bakterija i olakšavanja infekcije, kao što su slušalice ili mobilni telefoni, trebalo bi da se prouče na sličan način“, kaže Esiobu.