Ruski ministar spoljnih poslova: Suprotno zapadnim tvrdnjama, BRIKS ima ideologiju

Ruski ministar spoljnih poslova: Suprotno zapadnim tvrdnjama, BRIKS ima ideologiju

Govoreći na kraju samita BRIKS-a u Johanesburgu, prošle nedelje, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov uverio je one koji se pitaju kako će zvučati akronim nakon dodavanja šest novih slova: „Svi su za to da ime ostane isto, jeste već postati brend“. Znao on to ili ne, diplomata je izneo važnu stvar. Brend je zaživeo svoj život, iako kao entitet više ne postoji.

Ustupila je mesto novoj formi. Nastavljajući metaforičku temu, možemo reći da je BRIKS originalnog modela preneo franšizu na drugu kreaciju.

Do ovog meseca, BRIKS je bio grupa sa mogućnošću da se transformiše ili u manje ili više strukturisanu organizaciju ili umesto toga da postane zajednica slobodne forme. Izabrana je druga opcija.

O proširenju BRIKS-a se već dugo priča. Ali diskusije su se činile besmislenim jer nisu postojali kriterijumi da se to desi. Struktura je namerno neformalna, bez povelje, procedura ili koordinacionih tela. Tako je klasična diplomatija na delu – uz direktne pregovore, bez angažovanja međunarodnih institucija – na pomirenju nacionalnih interesa. Jedina platforma na kojoj se donose odluke je na sastancima lidera država članica i ako se sporazumno dogovore to funkcioniše. Tako su pozvane nove države — razgovaralo se i odlučivalo.

Naravno, selekcija je izazvala zabunu — zašto baš oni, kakva je logika? Ali nije bilo, samo je dogovoreno.

Ovo je značajan događaj. Ne radi se o broju i kvalitetu moći domaćina, već o izboru razvojnog modela. BRIKS je do sada bio kompaktna grupa čije je članove, uprkos svim razlikama, ujedinila njihova sposobnost i spremnost da zacrtaju nezavisan kurs, oslobođen spoljnih ograničenja. Malo je država u svetu koje se time mogu pohvaliti — neke nemaju dovoljan vojni i ekonomski potencijal, a druge već imaju obaveze prema drugim partnerima. Ali pet manje-više odgovara računu. Iz tog razloga, BRIKS je viđen kao prototip strukture koja bi bila protivteža G7 (iza koje stoji kruto atlantsko jedinstvo). Otuda očekivanje da će BRIKS produbiti i institucionalizovati interakciju stvaranjem zajedničkih struktura i postepeno postati jedinstvena sila na svetskoj sceni.

Ali takve kalkulacije su bile neosnovane. Ne toliko zbog razlika među državama, koliko zbog njihove veličine, koja ne podrazumeva samoograničenje bilo koga, pa i istomišljenika. Ideja da se BRIKS-u da jasna antizapadna pristrasnost takođe je bila netačna – sa izuzetkom Rusije, nijedna članica sada ne namerava da nastavi antagonizam sa Zapadom. Sve u svemu, BRICS-5 bi ostao obećavajući i veoma simboličan prototip bez izgleda da postane radni model.

Predstojeći BRICS-11 – i dalje – je drugačiji pristup. Proširenje je teško kompatibilno sa punopravnom institucionalizacijom, jer bi bilo previše komplikovano. Ali nema potrebe za tim; proširenje granica zajednice sada je samo po sebi razumljivo. Kriterijumi nisu bitni. Pa šta ako su Argentina ili Etiopija u dugovima i nemaju skoro ništa od onoga što se prvobitno smatralo obeležjem BRIKS-a? Ali oni, a verovatno i neki drugi kandidati u sledećem talasu, proširuju sferu nezapadne interakcije.

To je, inače, jedini uslov za poziv – neučešće u zapadnim vojnim i političkim koalicijama.

Ostali parametri su uslovni.

Kina je glavni zagovornik proširenja. Nova konfiguracija je zgodna za moć koja promoviše slogan neodređene „zajedničke sudbine” bez obaveza. BRIKS franšiza je više u skladu sa globalnim trendovima nego prethodni tip BRIKS-a. Kruti okvir je nepopularan; većina zemalja u svetu želi fleksibilan odnos maksimalnog obima kako ne bi propustili prilike.

Ovaj novi pristup je prihvatljiv za Rusiju. Nerealno je pretvoriti BRIKS u ovan protiv zapadne hegemonije. Ali u interesu Rusije je da proširi sferu interakcije zaobilazeći Zapad i postepeno stvarajući odgovarajuća sredstva i mehanizme. U stvari, svima je to u interesu, jer hegemonija više nikome ne greje srce, već samo ograničava mogućnosti.

Uspeh nije zagarantovan; proširenje može dovesti do automatskog dodavanja novih zemalja na formalnom principu. Ali generalno, meko razdvajanje Zapada i nezapada je objektivan proces za naredne godine.

Tako će popularnost franšize BRIKS rasti.