Studija potvrđuje stalnu upalu mozga povezana sa dugotrajnim COVID-om

Studija potvrđuje stalnu upalu mozga povezana sa dugotrajnim COVID-om

Nova CAMH studija objavljena u časopisu JAMA Psychiatry otkrila je povišen nivo upale u mozgu pacijenata koji prijavljuju uporne simptome dugog COVID-a.

Koristeći napredno skeniranje mozga pomoću agenasa za pozitronsku emisionu tomografiju (PET) koje je razvio isključivo CAMH Brain Health Imaging Centre, stariji autor studije dr Džefri Mejer i njegov studijski tim pronašli su povišene nivoe proteina TSPO, moždanog markera upale, kod pacijenata sa početkom depresije u roku od nekoliko meseci nakon infekcije COVID-19.

„Već smo znali da postoji zapaljenje mozga kod ljudi koji su umrli usred teške, aktivne infekcije COVID-19. Ono što je novo u ovoj studiji je da ona pokazuje da upala dugo visi u mozgu ljudi sa dugog COVID-a čak i nakon samo blagih do umerenih simptoma aktivnog COVID-19“, rekao je dr Mejer, šef Neuroimaging programa za raspoloženje i anksioznost na Institutu za istraživanje mentalnog zdravlja porodice Campbell u CAMH.

„Sumnjalo se da je upala u mozgu kritični korak u izazivanju neuroloških i psihijatrijskih simptoma dugog COVID-a, tako da je potvrda da je ovo od vitalnog značaja za razvoj tretmana za ljude koji imaju simptome.

Generalno se veruje da je većina svetske populacije doživela najmanje jednu akutnu epizodu COVID-19 i da najmanje 5 procenata tih ljudi — više od 200 miliona širom sveta — može da doživi dugotrajne neurološke simptome, uključujući depresiju, gubitak uživanje, oštećenje pamćenja, sporija motorička kontrola, niska motivacija i energija, mesecima do čak i godinama zbog upale mozga od dugog COVID-a.

Kao deo ove studije, 20 učesnika je podvrgnuto skeniranju mozga sa specijalizovanim PET imidžingom dizajniranim da otkrije prisustvo povišenih nivoa TSPO proteina. Svi su imali najmanje jednu dokumentovanu akutnu epizodu COVID-19 nakon koje su prijavili simptome depresije koji su trajali mesecima. Većina učesnika je takođe iskusila niz drugih dugotrajnih simptoma povezanih sa dugotrajnim COVID-om, uključujući ekstremni umor i probleme sa koncentracijom i pamćenjem koji se često nazivaju „moždanom maglom“.

„Ono što je takođe vredno pažnje je da su regioni mozga koji su imali najviše upale oni koji su uključeni u sposobnost uživanja u stvarima, motivacionu energiju i sposobnost brzog razmišljanja i kretanja. To su često bili simptomi najveće zabrinutosti kod ljudi sa dugog COVID-a koji je učestvovao u studiji“, dodao je dr Mejer.

U pionirskoj studiji iz 2015. objavljenoj u JAMA Psichiatri, dr Mejer je otkrio da mozak ljudi sa depresijom ima više zapaljenja — u proseku 30 procenata više — od mozga ljudi koji nisu bili depresivni.

Što je upala veća, depresija je teža. To je bio prvi put da je pronađena veza između depresije i upale mozga. Ovo istraživanje je bilo toliko revolucionarno da je postalo jedno od najcitiranijih međunarodnih istraživačkih studija koje je CAMH ikada napravio.

Dr Mejer i njegov tim veruju da bi dalje proučavanje veze između upale mozga i depresije, kao i dalje proučavanje kratkoročnih i dugoročnih uticaja COVID-19 na mozak, moglo da dovede do novih tretmana za dugotrajni KOVID koji bi takođe biti namenjen za depresiju i druge bolesti.

„Za ljude koji dugo pate od COVID-a sa dugotrajnim simptomima depresije, nadamo se da možemo koristiti antiinflamatorne lekove da vidimo da li možemo da smanjimo simptome“, rekao je prvi autor studije dr Joeffre Braga. „Pošto upala može biti odgovor na povredu, to bi nam takođe moglo dati uvid u mehanizme povrede mozga kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti i brzog terapijskog razvoja.“