Petrovski: MUP nije izneo studiju po kojoj je neophodan ovakav sistem nadzora

Petrovski: MUP nije izneo studiju po kojoj je neophodan ovakav sistem nadzora

Novi Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima ne prestaje da okupira pažnju javnosti. To je bio razlog da MUP danas održi konferenciju za novinare, sa namerom da razjasni nedoumice u vezi sa brojnim novinama koje se uvode u krovni zakon o policiji. Međutim umesto konkretnih, novinari su dobili vrlo uopštene odgovore na svoja pitanja.

Tokom dva i po sata konferencije na mnoga pitanja novinara predstavnici MUP-a uglavnom su ponavljali ono što je već napisano u obrazloženju novog Nacrta zakona. Gro tih pitanja bio je baš u vezi sa biometrijskim nadzorom i obradom biometrijskih podataka koji se po prvi put uvode u pravni sistem Srbije. Ovako su obrazlagali ko će sistemu imati pristup i zašto je sad neophodan.

„Mogućnost zloupotrebe uvek postoji, ali možemo je svesti na minimum. Kako? Tako što smo propisali kadrovske, organizacione i tehničke mere. Neke zakonom, neke će biti u podzakonskim aktima“, kaže Milica Bondžić, zamenik sekretara u MUP-u.

„Interpol kao najveća svetska policijska organizacija koja broji 195 država članica ima alat u svom poslu koji se prepoznaje kao „facerecognition“. Mi još uvek nismo u standardu, zato što nemamo zakonom predviđene norme koje regulišu pitanje ‘facerecognition-a’ nismo u prilici da budemo partneri i damo doprinos u tom delu naše policijske saradnje“, navodi Milan Dimitrijević iz Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju.

„Smatramo ako ovo budemo imali da ćemo biti još efikasniji i brži. Zamislite nekada su minuti u pitanju da nađete neko nestalo lice“, dodaje Milan Andrić, pomoćnik sekretara u MUP.

U Share fondaciji napominju da se sve relevantne evropske institucije koje se bave zaštitom podataka o ličnosti zalažu za zabranu masovne obrade biometrijskih podataka.

„Naravno postoje institucije, uključujući i sam Europol, ali nemam tačan podatak, da za neke svoje posebne dokazne radnje koriste i obrađuju biometrijske podatke, međutim u toj situaciji ne govorimo o masovnoj obradi biometrijskih podataka. Dakle, ključni momenat je masovnost same obrade kao i neophodnost i proporcionalnost“, kaže Andrej Petrovski iz Share fondacije.

A šta je masovna obrada koja je toliko sporna? Dakle, ukoliko postavljene kamere snimaju bez odluke suda za tako nešto, reč je o masovnom nadzoru. Nacrtom jeste predviđeno da se biometrija koristi kao posebna dokazna radnja uz odluku suda. Međutim, u tom slučaju nije jasna argumentacija da bi policija bila brža i efikasnija onda kada mora da reaguje u trenutku. Od predstavnika MUP-a čuli smo danas i da će se pre svake obrade pribavljati pojedinačna procena uticaja. To što će ovaj sistem učiniti rad policije efikasnijim, ne znači da je neophodan da bi zaštitio građane, smatra Petrovski.

„Ni Ministarstvo do sad nije pokazalo nikakav dokument ni studiju koji govori da je ovakav sistem baš neophodan, niti se mi kao građani osećamo da smo nebezbedni na takav način da imamo potrebu, odnosno da nam je neophodan ovakav sistem nadzora. Sa druge strane kriminalitet na ulicama u Beogradu nije do tog nivoa alarmantan da bi ovakva obrada biometrijskih podataka bila srazmerna kontekstu u kome živimo“, navodi Andrej Petrovski iz Share fondacije.

U suprotnom ako kamere snimaju bez naloga suda reč je o spornom masovnom nadzoru. Što znači da će MUP, kad to poželi, znati ko se sa kim viđa, kad i gde tačno i koliko dugo.