Zašto broj beba opada i zašto to treba da nas brine

Zašto broj beba opada i zašto to treba da nas brine

Nedavni izveštaj američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti otkriva zabrinjavajući trend: stope fertiliteta u Sjedinjenim Američkim Državama opale su za 2% u 2023. godini. Ovaj pad dolazi nakon privremenog povećanja stope fertiliteta tokom vrhunca pandemije COVID-19, ali uopšteno, stopa fertiliteta u SAD opada kontinuirano od 1971. godine.

Ovaj trend nije ograničen samo na Sjedinjene Američke Države. Australija, takođe, pokazuje sličan obrazac. Plodnost u Australiji opada od 2007. godine, uprkos naporima vlade da podstakne rađanje putem inicijativa kao što su „bonus za bebe“.

Ovaj fenomen nije izolovan samo u ovim zemljama. Gledajući iz globalne perspektive, slični obrasci vidljivi su i u drugim razvijenim zemljama poput Japana, Južne Koreje i Italije, gde su zabeležene neke od najnižih globalnih stopa fertiliteta.

Pitanje koje se nameće jeste zašto ovaj trend opadanja stopa fertiliteta išta znači i zašto bi nas trebalo brinuti. Ova tema postala je osnovna tema u mom nedavno pokrenutom podcastu „MissPerceived“, gde istražujem uzroke i implikacije ovog globalnog fenomena.

Da bi se održala stabilna populacija, ukupna stopa fertiliteta treba da bude iznad 2,1 rođenja po ženi. To omogućava zamenu obe roditeljske figure i dodatne rezerve zbog smrtnosti novorođenčadi. Međutim, mnoge razvijene zemlje, uključujući SAD i Australiju, imaju stope fertiliteta ispod ovog nivoa, što dovodi do smanjenja stanovništva.

Razlozi za ovo opadanje su složeni. Prvo, žene su sada bolje obrazovane nego ikada ranije, što odlaže prvo rađanje zbog produženog školovanja i usmerava ih ka karijeri. Drugo, ekonomska i stambena nesigurnost odlaže odluku o roditeljstvu kod mnogih mladih ljudi. Treće, visoki troškovi brige o deci, zajedno sa intenzivnim zahtevima modernog roditeljstva, dodatno opterećuju želju za rađanjem više dece. Na kraju, radna mesta i politike podrške nezi su nedovoljno prilagođeni, što otežava kombinovanje karijere i porodice.

Rešenje za ovo pitanje zahteva sveobuhvatni pristup. Potrebne su promene u politikama koje podržavaju porodicu, kao i u radnim mestima koja omogućavaju ravnotežu između poslovnog i porodičnog života. Takođe, važno je ulagati u infrastrukturu i tehnološke inovacije koje olakšavaju brigu o deci i starijima.

Kroz ove napore, možemo stvoriti okruženje u kojem je roditeljstvo održivo i podržavajuće, što će imati dugoročne pozitivne efekte na društvo i ekonomiju.