Visok nivo ozona i polena trave očekuje se za Olimpijske/Paraolimpijske igre u Parizu

Visok nivo ozona i polena trave očekuje se za Olimpijske/Paraolimpijske igre u Parizu

Visok nivo respiratornog iritantnog ozona i polena trave je verovatno tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2024. ako preovlada toplo i sunčano vreme, sugeriše analiza istorijskih podataka o praćenju kvaliteta vazduha za grad Pariz i okolinu tokom prethodnih leta i objavljena na internetu u British Journal of Sports Medicine.

Na sportiste mogu uticati faktori životne sredine, uprkos tome što su generalno u dobroj fizičkoj kondiciji, primećuju istraživači. Udisanje zagađenog vazduha tokom vežbanja može predstavljati rizik po zdravlje, u zavisnosti od nivoa izloženosti i osnovnih dugoročnih uslova, dodaju oni. Sportisti izdržljivosti su posebno podložni simptomima alergije, kažu oni.

Da bi pokušali da procene potencijalni uticaj pozadinskog kvaliteta vazduha na sportiste (i gledaoce) tokom Igara, istraživači su pregledali istorijske podatke po satu između jula i septembra, za zagađivače vazduha (2020-23) i polen (2015-22).

Oni su prikupljeni sa 50 stalnih automatskih nadzornih stanica mreže Airparif za region Pariza i sa senzora u Mreži za aerobiološki nadzor (RNSA).

Istraživači su se fokusirali na pozadinske nivoe ozona (O 3 ), azot-dioksida (NO 2 ) i finih čestica (PM2,5) do udaljenosti od 12,5 metara (grad Pariz) do 50 metara (ceo region).

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da se pragovi kvaliteta vazduha (AKT) ne prekoračuju duže od 3-4 dana godišnje od 15 µg/m 3 na 24 sata za PM2,5, 25 µg/m 3 na 24 sata za NO 2 i 100 µg/m 3 na 8 sati za O 3 .

Istraživači su izračunali da je maksimalni dnevni prosek PM2,5 između jula i septembra bio 11µg/m 3 na saobraćajnim stanicama, što je ispod preporučenog dnevnog AKT SZO. Prosečni dnevni nivoi NO 2 kretali su se od 5 µg/m 3 u ruralnim područjima do 17 µg/m 3 u urbanim područjima. U blizini stanica za praćenje saobraćaja, ovo je poraslo na 40 µg/m 3 što premašuje AKT koji preporučuje SZO.

Oba su dostigla vrhunac oko 08:00 i 20:00 sati po lokalnom vremenu. Nivo O 3 u okolini premašio je AKT koji je preporučila SZO tokom 20 dana/mesečno i dostigao vrhunac u 16:00 sati po lokalnom vremenu. Udisanje ozona može izazvati upalu disajnih puteva, što može dovesti do suženja disajnih puteva, kašlja i kratkog daha.

Od svog vrhunca u junu, nivoi polena padaju do septembra. Između jula i septembra, opšti nivo polena je 3 puta niži nego u proleće, objašnjavaju istraživači.

Ukupno je identifikovano 19 različitih tipova polena tokom letnjih meseci, ali Urticaceae (kopriva) i Poaceae (polen trave) predstavljaju više od 92% ukupnog broja. Njihova alergijska osetljivost je niska, osim na Poaceae, koja je visoko alergena.

Istraživači priznaju različita ograničenja za svoje nalaze, glavno među kojima je nedostatak direktnih merenja na pojedinačnim olimpijskim objektima, jer nemaju sva mesta namenske senzore. Podaci nisu uračunali ni nepredviđene promene u saobraćaju tokom Igara.

Ali primećuju: „Uprkos nedostatku dokaza o aditivnom efektu ozona i PM2,5 na povezanost između zagađivača i smrtnosti, primećeni su veći efekti zagađivača vazduha kada su temperature toplije“.

Oni pišu: „Studije aklimatizacije kod zdravih dobrovoljaca pri veoma visokim koncentracijama ozona sugerišu da je prvih nekoliko dana izlaganja izazvalo najgore respiratorne simptome i opadanje funkcije pluća, sa potrebnim najmanje 3 dana adaptacije, možda i duže za osobe sa visokim reagovanjem. dokaz da ljudi koji su navikli na ozon ili zagađenje vazduha povezanog sa saobraćajem mogu imati smanjene efekte na zdravlje ili performanse od akutnog izlaganja.“

Oni ističu da podaci sugerišu da je malo verovatno da će biti problema za zdrave ljude, ali mogu uticati na one koji, zbog starosti ili osnovnih stanja, mogu biti ranjiviji.

„Generalno, naši podaci sugerišu da primećene koncentracije [PM2,5] mogu imati ograničen uticaj na zdrave ljude koji će biti u Parizu na kratak period tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, ali mogu imati veći uticaj na određene ranjive grupe, kao što su ljudi sa hroničnim bolestima (npr. rak, HOBP, dijabetes, kardiovaskularne bolesti astma, itd.), deca i stariji, a posebno oni koji su veoma osetljivi na zagađivače“, dodaju oni.