Više od četvrtine „zdravih“ starijih od 60 godina ima bolest srčanih zalistaka, prema novom istraživanju

Više od četvrtine „zdravih“ starijih od 60 godina ima bolest srčanih zalistaka, prema novom istraživanju

Čiste razmere nedijagnostikovane bolesti srčanih zalistaka u našoj starijoj populaciji otkrivene su po prvi put, zahvaljujući novom istraživanju koje je vodio Univerzitet Istočne Anglije.

Rad se pojavljuje u časopisu European Heart Journal—Cardiovascular Imaging.

Utvrđeno je da više od četvrtine zdravih i bez simptoma starijih od 60 godina, ispitanih u studiji, ima ranije neotkrivenu bolest srčanih zalistaka.

Ko-vodeći autor Vassilios Vasiliou, klinički profesor kardiološke medicine na Medicinskoj školi UEA u Norviču, rekao je: „Ova studija se fokusirala na razumevanje koliko su rasprostranjeni problemi srčanih zalistaka bilo koje težine među zdravim odraslim osobama bez simptoma bez ikakvih poznatih srčanih bolesti.“

„Pregledali smo skoro 4.500 osoba starih 60 i više godina iz tri regiona u Velikoj Britaniji: Norfolk, Vest Midlands i Aberdeen, koristeći ehokardiografiju, što je ultrazvuk srca. Naši nalazi su pokazali da je više od 28 odsto ovih odraslih osoba imalo neki oblik bolesti srčanih zalistaka, iako je umirujuće bilo samo blago u većini slučajeva.

„Podaci su takođe ukazivali da je starost glavni faktor povezan sa ovim problemima sa srčanim zaliscima, što znači da što je osoba starija, veće su šanse da ima značajan problem sa zaliscima.

Krv teče oko srca i ostatka tela u jednom pravcu, kao jednosmerni saobraćajni sistem.

Četiri srčana zaliska (plućni i trikuspidni na desnoj strani, a aortni i mitralni na levoj strani srca) kontrolišu smer protoka krvi, obezbeđujući optimalno pumpanje srca.

Glavni autor, profesor Michael Frenneauk, iz bolnice Roial Brompton, koja je dio fondacije Gui’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust i Imperial College London, rekao je: „Bolest srčanih zalistaka je kada jedan ili više srčanih zalistaka ne rade kako bi trebali Glavni problemi nastaju zbog toga što se zalistak ne otvara u potpunosti (stenoza ventila) što ograničava protok krvi ili se ventil ne zatvara pravilno (regurgitacija) što znači da krv može da curi nazad u pogrešnom smeru.

„Ovi problemi mogu dodatno opteretiti srce i otežati rad srca. Vremenom može povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih srčanih stanja.“

Simptomi mogu uključivati osećaj bez daha, bol u grudima, osećaj slabosti ili vrtoglavice, otečene gležnjeve i stopala, osećaj umornijeg nego obično i palpitacije u grudima ili vratu.

Između 2007. i 2016. godine, ukupno 10.000 asimptomatskih pacijenata, starijih od 60 godina, pozvano je kroz svoje opšte prakse da učestvuju u studiji. Od toga, 5.429 je dobrovoljno učestvovalo, od kojih je 4.237 ispunjavalo uslove za uključivanje.

Ocenjeni su zdravstvenim upitnikom, kliničkim pregledom i transtorakalnom ehokardiografijom, što je ultrazvuk srca.

Bolest srčanih zalistaka dijagnostikovana je kod 28,2%. Prevalencija klinički značajne valvularne bolesti srca bila je umirujuće samo 2,4%, pri čemu je jedan od 42 osobe starijih od 60 godina utvrđeno da ima umereni ili teški slučaj, da se povećao na jedan od 15 za one od 75 i više godina.

Međutim, samo 21% — 900 od 4.237 procenjenih pacijenata — imalo je 75 ili više godina, a samo 8,6% bilo je starije od 80 godina.

Profesor Vasiliou je rekao: „Dijagnostika bolesti srčanih zalistaka uglavnom se oslanja na transtorakalnu ehokardiografiju. Međutim, ovo se obično sprovodi samo ako se prijave simptomi ili ako se čuje neobičan šum tokom fizičkog pregleda. Ovo može biti izazovno kod starijih jer je blago simptomi mogu biti maskirani smanjenom fizičkom aktivnošću i smanjenom pokretljivošću.

„Ova studija otkriva da mnoge starije osobe imaju probleme sa srčanim zaliscima, čak i ako ne pokazuju nikakve simptome, a mi bismo predložili da ako ljudi razviju bilo kakve nove simptome ili znakove koji bi mogli ukazivati na srčanu bolest, da o tome razgovaraju sa svojim doktorom.

„Kako naša populacija stari, ove informacije mogu pomoći zdravstvenim radnicima da shvate razmere bolesti zalistaka i pojednostave rutinske metode nege i programe skrininga kako bismo osigurali da možemo da se nosimo sa potražnjom u budućnosti. Na ovaj način, oni mogu bolje da identifikuju i pomognu onima u opasnosti pre nego što problemi postanu ozbiljni.“

Istraživači kažu da su potrebne dalje studije kako bi se razjasnila prevalencija bolesti kod starije populacije i kako bi se skrining mogao koristiti za identifikaciju i upravljanje bolešću.

Džejms Lejper, pomoćnik medicinskog direktora u Britanskoj fondaciji za srce, rekao je: „Ovo važno istraživanje koje je koristilo veoma veliku grupu ljudi bez simptoma pokazalo je da je više od četvrtine učesnika imalo prethodno neotkriveno stanje srčanih zalistaka. Biće potrebna dalja istraživanja kako bi se nadogradilo ove jake osnove i razvijanje metoda za testiranje izvodljivosti identifikacije bolesti kod ovih pojedinaca. Iako smo napravili korake, još uvek treba da se uradi da se zauvek iskorene bolesti srca moraju proći kroz slom srca.“

Istraživanje je takođe uključilo Univerzitetsku bolnicu Norfolk i Norvič, Kraljevsku bolnicu u Aberdinu, Univerzitet u Aberdinu, Univerzitet u Birmingemu, bolnicu Roial Brompton u Londonu i Imperial College London.