Vežbanje pažnje i upravljanje emocijama dovode do boljeg sna, kaže studija

Vežbanje pažnje i upravljanje emocijama dovode do boljeg sna, kaže studija

Svesnost – fokusiranje na sadašnji trenutak – može poboljšati san, smanjiti stres i poboljšati opšte zdravlje. Nova studija koju je vodio Univerzitet Južne Floride pomaže da se objasni zašto.

Istraživači su proučavali 144 medicinske sestre tokom dve nedelje kako bi videli koliko dobro mogu da ostanu fokusirani na sadašnjost i koliko često se fiksiraju na negativne misli. Medicinske sestre su ispunjavale ankete tri puta dnevno i prijavile kvalitet sna sledećeg jutra.

Nalazi bacaju svetlo na to kako se svesnost odnosi na regulaciju emocija, način na koji se ljudi nose sa stresnim situacijama, kao što je zastoj na poslu. Oni takođe pružaju jasniju sliku o tome kako zaposleni i poslodavci mogu da smanje stres na poslu, rekla je Kler Smit, vodeći autor studije i docent psihologije na USF College of Arts and Sciences.

Rad je objavljen u časopisu Zdravstvena psihologija.

„Svesnost se često posmatra kao magični lek za sve stres zaposlenih“, rekao je Smit. „Način na koji se često govori čini da se čini da ostanete ukorenjeni i prihvatite sadašnji trenutak znači da nikada nećete biti pod stresom. Za mene je ključno dodati više nijansi.“

Tu dolazi studija pružajući uvid u to kako veza između svesnosti i regulacije emocija utiče na kvalitet sna.

„Znamo da nas dobar san obnavlja fizički i psihički i čini nas srećnijim, sigurnijim i još etičnijim na poslu“, rekao je Smit. „Želeli smo da istražimo na koje aspekte spavanja utiče svesnost i zašto.“

Smitov tim uključivao je tri kolege iz USF-a i dva istraživača Penn State. Istraživači su se fokusirali na medicinske sestre zbog njihovog dugog, neredovnog radnog vremena i radnog okruženja visokog stresa, što često dovodi do problema sa spavanjem koji mogu uticati ne samo na njihovo zdravlje, već i na sigurnost pacijenata.

Studija je otkrila da je pažljivost pomogla medicinskim sestrama da dožive manje negativnih emocija i manje razmišljanja – negativnog razmišljanja koje se ponavlja.

„Na primer, ako ste na poslu dobili negativnu recenziju učinka, mogli biste da odlučite da pomerite fokus sa negativnih misli o tome kako ste neuspeli i nesposobni na pozitivne misli o tome šta ste uradili ispravno i kako možete da rastete“, rekao je Smit.

Smit i njeni koautori veruju da bi rezultati mogli pomoći poslodavcima da donesu bolje odluke o primeni strategija za poboljšanje zdravlja svojih radnika. Popularne intervencije poslodavaca uključuju programe za smanjenje stresa zasnovane na svesnosti, zajedno sa jogom, meditacijom, tai čijem i terapijom. Pokazalo se da ovi programi pomažu zaposlenima u upravljanju stresom i poboljšavaju njihovo opšte blagostanje.

„Pažnja je vruća tema, ali moramo da razumemo zašto funkcioniše“, rekao je Smit. „Naše istraživanje se odnosi na povratak na tablu za crtanje kako bismo razumeli razloge koji stoje iza prednosti svesnosti na poslu.

Autori priznaju potrebu za daljim studijama kako bi se istražile najbolje metode za smanjenje stresa na poslu i kako se oni primenjuju u različitim zanimanjima, uključujući tradicionalnije kancelarijske postavke van zdravstvene zaštite.

„Nadamo se da će buduća istraživanja svesnosti posmatrati ne samo velike rezultate kao što su bolji san ili produktivnost, već i kako to utiče na stvari kao što je rukovanje emocijama“, rekao je Smit. „Kada intervencija ne uspe, pomaže nam da razumemo odakle problem potiče. Kada uspe, govori nam zašto.“