Uznemirujući novi nalaz povezuje kognitivni pad sa zubnom higijenom

Uznemirujući novi nalaz povezuje kognitivni pad sa zubnom higijenom

Od najmlađeg uzrasta nam govore da treba da peremo zube da ne bismo izgubili zube kako starimo. Sada se čini da nije u pitanju samo zdravlje naših desni. Naš mozak bi mogao da pati od loše higijene zuba.

Istraživači u Japanu su otkrili vezu između gubitka zuba, bolesti desni i skupljanja u delu mozga koji je uključen u pamćenje i Alchajmerove bolesti zvane hipokampus.

Šokantno, rezultati impliciraju da bi u nekim slučajevima možda bilo bolje izgubiti bolesne zube kako bi se sačuvalo ne samo zdravlje desni već i mozga.

„Ovi rezultati naglašavaju važnost očuvanja zdravlja zuba, a ne samo zadržavanja zuba“, kaže gerijatrijski stomatolog Satoši Jamaguči sa Univerziteta Tohoku.

Ovo doprinosi postojećim istraživanjima oralnog zdravlja uz rastuću svest o njegovoj povezanosti sa kognitivnom funkcijom.

Nalazi studije na 172 osobe tokom četiri godine ne utvrđuju uzročnu vezu; nego pokazuju povezanost između ovih faktora. Ipak, implikacije studija poput ove mogle bi uticati na to kako stomatolozi donose kritične odluke o našem oralnom zdravlju.

Učesnici, svi stariji od 55 godina, uradili su testove pamćenja na početku studije, a istraživači su prikupili podatke o opštem zdravstvenom stanju i istoriji bolesti svakog učesnika, koristeći upitnike i medicinske testove.

Učesnici su uključeni u studiju samo ako nisu imali problema sa pamćenjem na početku. Magnetna rezonanca (MRI) omogućila je Jamagučiju i njegovom timu da odrede zapreminu svog hipokampusa na početku i četiri godine kasnije.

Stomatolozi su prebrojali broj zuba kod svakog učesnika i pregledali dubinu parodontalnog sondiranja (PD), merač tkiva desni oko svakog zuba koji može dati indikaciju bolesti desni.

„Gubitak zuba i bolest desni, što je zapaljenje tkiva oko zuba koje može da izazove skupljanje desni i labavljenje zuba, veoma su česti“, objašnjava Jamaguči, „tako da je procena potencijalne veze sa demencijom neverovatno važna“.

Zdrav PD opseg je između jednog i tri milimetra; PD od tri ili četiri milimetra na više tačaka se klasifikuje kao blaga bolest desni; a teška bolest desni uključuje PD od pet ili šest milimetara na nekoliko tačaka. Analiza je zasnovana na prosečnom PD za svakog učesnika na početku i četiri godine kasnije.

Istraživači su otkrili da su broj zuba i obim bolesti desni povezani sa promenama u levom hipokampusu mozga. Hipokampus doživljava gubitak zapremine rano u progresiji Alchajmerove bolesti.

Levi hipokampus se brže smanjio kod ljudi sa blagim oboljenjem desni koji su takođe imali manje zuba. Jedan zub manje povećao je stopu smanjenja mozga kod ljudi sa blagim oboljenjem desni za količinu koja je bila skoro jednaka dodatnoj godini starenja mozga.

S druge strane, kod osoba sa teškim oboljenjem desni, više zuba je povezano sa bržom stopom skupljanja mozga u istom regionu. Povećanje smanjenja levog hipokampusa izazvano još jednim zubom bilo je ekvivalentno starenju mozga u trajanju od 1,3 godine, kod ljudi sa teškim oboljenjem desni.

Ove razlike su uočene nakon što su istraživači uzeli u obzir uzrast učesnika.

„Nalazi sugerišu da je zadržavanje zuba sa teškim oboljenjem desni povezano sa atrofijom mozga“, kaže Jamaguči. „Kontrola progresije bolesti desni kroz redovne posete stomatologu je ključna.“

Studija je uključivala mali broj ljudi, svi iz jednog regiona u Japanu, zbog čega je važno da se studije sprovedu na većoj, raznovrsnijoj populaciji pre nego što se ovi rezultati mogu generalizovati.

Ipak, to je podsetnik za sve nas da su naši biserni belci važni ne samo za doživotno žvakanje, već i za održavanje našeg razmišljanja čistim.

„Naša studija je otkrila da [gubitak zuba i bolesti desni] mogu igrati ulogu u zdravlju područja mozga koje kontroliše razmišljanje i pamćenje, dajući ljudima još jedan razlog da se bolje brinu o svojim zubima“, kaže Jamaguči.