Snovi čine značajan deo našeg života, ali malo znamo o njihovoj ulozi. Novo istraživanje pokazuje da loši snovi mogu biti povezani sa rizikom od demencije. Ova saznanja otvaraju nova pitanja o zdravlju mozga.
Istraživanje iz 2022. godine, objavljeno u časopisu The Lancet’s eClinicalMedicine, pokazalo je da snovi mogu otkriti mnogo o zdravlju našeg mozga. Konkretno, često doživljavanje loših snova i noćnih mora u srednjem i starijem uzrastu može biti povezano sa povećanim rizikom od demencije. U studiji su analizirani podaci iz tri velike američke studije o zdravlju i starenju.
U istraživanju je učestvovalo više od 600 ljudi uzrasta od 35 do 64 godine i 2.600 starijih od 79 godina. Svi učesnici su bili bez demencije na početku studije i pratili su se u proseku devet godina za srednju grupu i pet godina za starije učesnike. Na početku studije, učesnici su popunili različite upitnike, uključujući jedan koji je ispitivao učestalost loših snova i noćnih mora.
Analizom podataka utvrđeno je da su učesnici koji su često imali noćne more na početku studije bili podložniji kognitivnom opadanju i dijagnozi demencije. Sredovečni učesnici koji su svake nedelje doživljavali noćne more imali su četiri puta veću verovatnoću za kognitivno opadanje, dok su stariji učesnici imali dvostruko veću verovatnoću za dijagnozu demencije.
Zanimljivo je da je povezanost između noćnih mora i buduće demencije bila jača kod muškaraca nego kod žena. Na primer, stariji muškarci koji su svake nedelje imali noćne more imali su pet puta veću verovatnoću da razviju demenciju u poređenju sa onima koji nisu imali loše snove. Kod žena, međutim, povećanje rizika iznosilo je samo 41 procenat.
Ovi rezultati sugerišu da učestale noćne more mogu biti jedan od prvih znakova demencije, koji može prethoditi razvoju problema sa pamćenjem i razmišljanjem. Takođe, moguće je da redovni loši snovi i noćne more mogu biti uzrok demencije. Bez obzira na to koja teorija se pokaže tačnom, glavno značenje istraživanja ostaje isto – učestali loši snovi u srednjem i starijem uzrastu mogu biti povezani sa povećanim rizikom od demencije.
Dobra vest je da su ponavljajuće noćne more tretabilne. Prvi medicinski tretman za noćne more već je pokazao smanjenje nakupljanja abnormalnih proteina povezanih sa Alzheimerovom bolešću. Takođe, postoje izveštaji o poboljšanju pamćenja i razmišljanja nakon lečenja noćnih mora. Ova saznanja otvaraju važna pitanja za buduća istraživanja o zdravlju mozga i snovima.
