Studija sugeriše da prilike u susjedstvu utiču na razvoj i spoznaju novorođenčadi

Studija sugeriše da prilike u susjedstvu utiču na razvoj i spoznaju novorođenčadi

Odrastanje u naseljima sa više obrazovnih i socioekonomskih mogućnosti ima pozitivan uticaj na moždanu aktivnost novorođenčadi, prema novom istraživanju Bostonskog medicinskog centra (BMC). Studija, objavljena u časopisu The Journal of Developmental & Behavioral Pediatrics, sugeriše da poboljšanje mogućnosti u okruženju, posebno u obrazovanju, može biti obećavajući pristup promovisanju ranog razvoja dece.

Tim istraživača iz ranog detinjstva ispitao je kako su prilike u komšiluku – socioekonomski, obrazovni, zdravstveni i uslovi životne sredine relevantni za zdravlje i razvoj dece – povezani sa moždanom aktivnošću i kognitivnim razvojem bebe.

Istraživači su otkrili da bebe u naseljima sa više mogućnosti imaju bolje funkcije mozga sa šest meseci. U oblastima sa boljim obrazovnim mogućnostima, ove razlike u mozgu su takođe povezane sa boljom spoznajom sa 12 meseci.

„Ova studija naglašava da su susedstva čak i u detinjstvu važna za razvoj deteta. Naši nalazi sugerišu da fokusiranje na prilike u okruženju, kao što je povećanje pristupa visokokvalitetnom obrazovanju, može promovisati neurorazvoj deteta“, rekla je Mei Elansari, MD, MPhil, razvojno bihejvioralna pedijatar u BMC-u i docent pedijatrije na Bostonskom univerzitetu Chobanian & Avedisian School of Medicine.

Istraživači su prikupili svoje podatke od 65 novorođenčadi u pedijatrijskoj praksi u zajednici u oblastima Bostona i Los Anđelesa. Tim je ispitao da li se povezanost između mogućnosti susedstva i kognitivnog razvoja dece u dobi od 12 meseci može objasniti razlikama u moždanoj aktivnosti u dobi od šest meseci, merene elektroencefalografijom (EEG). Kognitivni razvoj je meren korišćenjem Mullen Scales of Earli Learning (MSEL), standardizovane procene razvoja zasnovane na igrici.

Elansari i kolege su otkrili da su viši nivoi mogućnosti u susjedstvu povezani sa većom apsolutnom EEG snagom u opsezima srednje do visoke frekvencije kod šestomjesečne novorođenčadi. Ova EEG merenja su povezana sa boljim jezikom i kognitivnim rezultatima kasnije u detinjstvu, što ukazuje na neuroprotektivnu ulogu života u naseljima sa većim mogućnostima u ranom životu.

Tim je takođe otkrio da su viši nivoi obrazovnih mogućnosti, posebno, povezani sa boljim MSEL rezultatima. To znači da naselja sa više obrazovnih mogućnosti, kao što je visokokvalitetna nega zasnovana na centru, mogu da obezbede više resursa da se deca angažuju u kognitivnim simulacionim aktivnostima i poboljšaju njihov razvoj.

„Prethodni rad je bio fokusiran na ulogu socioekonomskih nedostataka u razvoju deteta. Naša studija ima za cilj da pomeri razgovor ka rešenjima za poboljšanje okruženja koje deca doživljavaju u ranom detinjstvu kako bi se podržala njihov razvoj i pozabavila nejednakostima“, kaže Elansari.

„S obzirom da su rasa i etnička pripadnost snažno povezani sa različitim pristupom naseljima sa velikim mogućnostima, važno je razmisliti o načinima promovisanja pristupa ovim mestima za sve porodice.“