Studija prikazuje učestalost i smrtnost od karcinoma digestivnog sistema u Kini

Studija prikazuje učestalost i smrtnost od karcinoma digestivnog sistema u Kini

Karcinomi digestivnog sistema uglavnom uključuju karcinom jednjaka, želuca, jetre, žučne kese, pankreasa i kolorektalnog karcinoma. Sa oko 20 miliona novih slučajeva, kolorektalni karcinom je treći po učestalosti rak i drugi vodeći uzrok smrti povezanih sa rakom, a zatim ga prate karcinom želuca i jetre, koji su peti i treći vodeći uzrok smrti, respektivno.

Varijacije u sistemima zdravstvene zaštite, indeksima razvoja, načinu života i izloženosti kancerogenima iz životne sredine dovode do dispariteta u globalnoj prevalenciji ovih karcinoma. Međutim, uticaj geografskih i vremenskih faktora na trenutne trendove u prevalenci i preživljavanju pacijenata sa karcinomom digestivnog sistema nije poznat.

Da bi rešio ovaj jaz u znanju, istraživački tim iz Kine, predvođen profesorkom Hongdom Čenom u Centru za prevenciju i ranu intervenciju, Nacionalna infrastruktura za translacionu medicinu, Institut za kliničku medicinu, bolnica Peking Union Medical College, Kineska akademija medicinskih nauka i Peking Union Medical College, Peking, Kina, sveobuhvatno je analizirao podatke Globalne opservatorije za rak (GLOBOCAN) iz 2022.

Ova studija, objavljena u Kineskom medicinskom žurnalu, izveštava o globalnim trendovima u incidenci i mortalitetu od karcinoma organa za varenje analizirane prema starosti, socioekonomskom statusu i geografskoj lokaciji.

Zdravlje, obrazovanje i prihod određuju indeks humanog razvoja (HDI), koji definišu Ujedinjene nacije (UN) kako bi se identifikovalo blagostanje nacija i njihovih stanovnika.

„Zemlje sa različitim HDI pokazuju različite profile za uobičajene tipove karcinoma; zemlje u tranziciji često doživljavaju veću prevalenciju karcinoma povezanih sa infekcijom i rastuće opterećenje karcinoma povezanog sa zapadnim stilovima života“, objašnjava prof. Čen.

Istraživači su izvršili sekundarnu analizu podataka Globocana od 1988. do 2012. Odvojili su standardizovane podatke (ispod 50 godina i preko 50 godina) prema vrsti karcinoma digestivnog trakta, polu i zemlji. Daljom analizom pomoću modela jointpoint izračunata je prosečna godišnja promena u procentima incidencije raka u Kini. U ovoj studiji, tim je koristio bazu podataka Cancer Tomorrov i Vorld Population Prospects (UN) da bi odredio buduće opterećenje karcinoma digestivnog sistema u Kini od 2022. do 2050. godine.

Studija izveštava da su 2022. godine karcinomi digestivnog sistema činili 24,6% svih novih slučajeva raka širom sveta, pri čemu je rak debelog creva bio najzastupljeniji u smislu incidencije i mortaliteta. Tim je primetio da Azija ima najveći broj (60,5%) novih globalnih slučajeva raka gastrointestinalnog trakta, a slede Evropa, Severna Amerika, Latinska Amerika i Afrika, sa 19,9%, 7,3%, 6,8% i 4,7%, respektivno.

Tim je primetio značajnu korelaciju između prevalencije gastrointestinalnih karcinoma i HDI u zemlji. Teret kolorektalnog karcinoma bio je veći u zemljama sa višim HDI, uglavnom zbog načina života i prehrambenih navika koje preovlađuju u ovim zemljama.

Profesor Čen objašnjava: „Ohrabrujuće, zbog usvajanja zdravijeg načina života i široko rasprostranjenog skrininga kolorektalnog karcinoma poslednjih godina, razvijene zemlje su svedočile opadanju incidencije kolorektalnog karcinoma.“

Značajno je da je incidencija karcinoma jednjaka, želuca i jetre opala u Kini između 1988. i 2012. godine, dok je incidencija raka debelog creva i pankreasa nastavila da raste. Projekcije studije za Kinu 2050. procenjuju da će kolorektalni karcinom i rak jetre ostati vodeći tipovi raka u Kini.

„Sa sve većim ekonomskim i društvenim razvojem u Kini, značajne promene u načinu života i strukturi stanovništva dogodile su se u poslednje tri decenije. Ove promene su dovele do značajnih promena u učestalosti i stopi smrtnosti od karcinoma digestivnog sistema“, kaže prof. Čen.

Sve u svemu, karcinomi organa za varenje i dalje predstavljaju značajan izazov za zdravstvenu zaštitu, ne samo u Kini, već i širom sveta. Razumevanje trendova omogućava zemljama da sprovode ciljane politike zdravstvene zaštite i da uspostave odgovarajuće mere javnog zdravlja za ublažavanje rastućeg tereta bolesti.