Studija otkriva da masne ćelije utiču na zdravlje srca kod Chagasove bolesti

Studija otkriva da masne ćelije utiču na zdravlje srca kod Chagasove bolesti

Jiothi Nagajiothi, Ph.D. i njena laboratorija u Hackensack Meridian Centru za otkriće i inovacije (CDI) identifikovali su šta može biti glavni mehanizam za to kako hronična Chagasova bolest, parazitska infekcija koja pogađa milione ljudi širom sveta, može da izazove nepovratno i potencijalno fatalno oštećenje srca.

Krivac je u masnom tkivu (masnom tkivu) koje parazit Tripanosoma cruzi uništava tokom infekcije, oslobađajući manje čestice koje izazivaju disfunkciju srčanog tkiva, zaključuju naučnici u časopisu iScience.

„Pokušavamo da razumemo progresiju ove bolesti od asimptomatskih ka simptomatskim srčanim stanjima, tako da možemo bolje da zaustavimo štetu pre nego što se ona učini“, rekao je dr Jiothi Nagajiothi, član direktora CDI.

Čagas je bolest koju izaziva parazit T. cruzi, a prenosi se uglavnom ubodom insekata. Od nje boluje 8 miliona ljudi u Latinskoj Americi i 400.000 u ostatku sveta. Ako se ne leči, može izazvati srčanu insuficijenciju godinama nakon početne infekcije.

Nagajiothi i njena laboratorija fokusiraju svoje istraživanje na to kako ćelije koje skladište masti, poznate kao adipociti, regulišu patogenezu, napredovanje i težinu zaraznih bolesti uključujući COVID-19 i Chagasa, kao i kancera.

Laboratorija je pokazala značajnu korelaciju između telesne masti i fenomena ventrikularne dilatacije u srcu u eksperimentalnim Chagasovim modelima. U prethodnom radu, naučnici su pokazali da T. cruzi izaziva oksidativni stres i smrt ćelija u masnom tkivu.

Najnovija studija je koristila i in vitro i in vivo modele da razgraniči molekularni put izazvan apoptozom adipocita izazvanom infekcijom (ćelijska smrt) i naknadnim odgovorom izazvanim oslobođenim ekstracelularnim vezikulima poznatim kao adipomi.

Njihovi nalazi, koji su uključivali izolovanje netaknutih adipoma iz mikrookruženja masnog tkiva i plazme, i njihovu procenu putem transmisione elektronske mikroskopije, otkrili su značajno prisustvo velikih adipoma (L-adipoma) u masnom tkivu tokom infekcije.

Procenjujući efekat L-adipoma povezanih sa infekcijom iz plazme (P-ILA), naučnici su otkrili da on reguliše imunometaboličku signalizaciju usred Chagas infekcije – i na taj način indukuje kardiomiopatiju.

„Ovi nalazi naglašavaju ključnu ulogu adipoma u promovisanju upale i narušavanju funkcije miokarda tokom remodeliranja srca kod Chagasove bolesti“, pišu autori. „Dalje, njihovo istraživanje identifikuje da je sastav adipoma prilagođen fiziološkom stanju masnog tkiva. Stoga, adipomi u plazmi mogu poslužiti kao specifični biomarkeri za identifikaciju progresije bolesti.“