Studija imaginarnog placeba istražuje nervni odgovor za regulisanje gađenja

Studija imaginarnog placeba istražuje nervni odgovor za regulisanje gađenja

Studija je uporedila efekte placebo pilule i zamišljene pilule u smanjenju vizuelno izazvanog gađenja. Rezultati su pokazali da su obe intervencije smanjile intenzitet gađenja na slike prikazane učesnicima, pri čemu je „imaginarni placebo“ povezan sa nižim ocenama gađenja i višim ocenama za očekivanu i uočenu efikasnost.

Otvoreni placebo (OLP) su placebo bez obmane, u smislu da pacijenti znaju da primaju inertan tretman, kao što je pilula koja ne sadrži aktivne sastojke. Ali da li je uzimanje pilule kritična komponenta placebo efekta?

Da bi procenio ovo pitanje, istraživački tim na čelu sa Anne Schienle, uz podršku BIAL fondacije, koristio je novi pristup administraciji OLP-a: zamišljeno uzimanje OLP pilule za regulisanje gađenja.

U ovoj studiji, 99 žena prosečne starosti od 23,2 godine nasumično je raspoređeno u jednu od tri grupe: u prvoj su učesnici uzimali placebo pilulu (OLP pilulu), u drugoj su zamišljali unos placebo pilule ( imaginarna pilula), au trećoj su pasivno posmatrali (PV) odbojne i neutralne slike.

U članku „Pilula koju ne morate da uzimate, a koja je i dalje efikasna: neuronski korelati imaginarnog unosa placeba za regulisanje gađenja“, objavljenom u martu u časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience, autori su objasnili da su učesnici videli 30 odvratnih slike (na primer, odvratne životinje kao što su crvi, pokvarena hrana i telesni sekret) i 30 neutralnih slika (pikselizovane verzije odvratnih slika sa izgledom nalik mozaiku), dok je neuronska aktivnost njihovog mozga procenjena korišćenjem funkcionalne magnetne rezonance ( fMRI).

Rezultati su pokazali da su obe placebo intervencije smanjile intenzitet doživljene odbojnosti u poređenju sa pasivnim gledanjem (PV) slika gađenja, pri čemu se „zamišljena pilula“ smatra efikasnijom od OLP pilule, jer je povezana sa nižim ocenama gađenja i većim ocene očekivane i uočene efikasnosti.

Ova fMRI studija je bila prva koja je uporedila efekte različitih oblika primene OLP-a i pokazala da se zamišljeni unos OLP-a čini superiornim metodom za regulisanje osećanja gađenja u poređenju sa stvarnim uzimanjem placebo pilule.

Prema Anne Schienle, inovativni pristup studije otvara nove perspektive o potencijalu placebo intervencija u regulaciji emocija. „Ovi nalazi imaju važne implikacije za razvoj novih intervencija zasnovanih na OLP-u u kliničkim i nekliničkim kontekstima“, kaže ovaj istraživač sa Univerziteta u Gracu (Austrija).