Studija identifikuje molekularni profil pacijenata sa reumatoidnim artritisom sa povećanim kardiovaskularnim rizikom

Studija identifikuje molekularni profil pacijenata sa reumatoidnim artritisom sa povećanim kardiovaskularnim rizikom

Reumatoidni artritis je autoimuna bolest nepoznatog porekla koja pogađa oko 18 miliona ljudi širom sveta, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije. Proizvodi hroničnu upalu koja uglavnom pogađa zglobove. Osim toga, može povećati mogućnost obolijevanja od srčanih bolesti za 50%, između ostalih posljedica.

Objavljeno u časopisu Biomedicina i farmakoterapija, studija koju su vodili Univerzitet u Kordobi (UCO), Institut za biomedicinska istraživanja Maimonides (IMIBIC) i Odeljenje za reumatologiju Univerzitetske bolnice Reina Sofija u Kordobi (HURS) uspela je da uspostavi, po prvi put vreme, molekularni profil onih pacijenata sa reumatoidnim artritisom koji imaju veći rizik od kardiovaskularnih događaja.

U tom cilju, u radu je izvršena detaljna analiza uzoraka krvnog seruma više od 300 osoba obolelih od ove bolesti, u kojoj se više od 30 različitih molekula odnosilo uglavnom na oksidativni stres, promenu imunih ćelija i druge inflamatorne ćelije. kao citokini, proučavani su.

Na ovaj način, na osnovu računarskih alata i bioinformatičkih tehnika koje su upoređivale više od deset hiljada različitih podataka, sistem je uspeo da uspostavi tri različite grupe pacijenata koji dele slične obrasce na osnovu svih prethodno analiziranih molekularnih karakteristika.

„Kada smo proučili kliničke karakteristike svake od ove tri grupe, došli smo do zaključka da je kod jedne od njih veća verovatnoća da će razviti kardiovaskularne bolesti“, objasnio je Čari Lopez-Pedrera, glavni istraživač u odeljenju „Hronične sistemsko-inflamatorne bolesti“. autoimune bolesti mišićno-skeletnog sistema i vezivnog tkiva“ grupa.

U tom cilju, istraživački tim je analizirao različite parametre povezane sa povećanim rizikom od srčanih problema, kao što su hipertenzija, gojaznost i zadebljanje karotidne intime-medije, dva najdublja sloja arterije odgovornih za snabdevanje mozga krvlju.

„Uspeli smo da pokažemo da molekularne analize mogu da stratifikuju pacijente koji imaju određeno kliničko ponašanje, kao što je povećan kardiovaskularni rizik“, objasnio je Carlos Perez-Sanchez, Ramon i Cajal istraživač i član Odeljenja za biologiju ćelije, fiziologiju i imunologiju na Univerzitetu u Kordobi.

„To što smo uspeli da okarakterišemo ovo je važan rezultat koji će, ako bude potvrđen, omogućiti da analiza određenih molekula pruži informacije o verovatnoći da patite od srčanih problema“, dodao je on.

Studija predstavlja napredak ka specifičnijim i personalizovanim medicinskim tretmanima, rezultat koji bi u budućnosti mogao biti moguć putem krvnih testova za identifikaciju pacijenata koji, uprkos tome što boluju od iste bolesti, imaju različite karakteristike koje se mogu terapeutski tretirati na različite načine.

Studija, koju su koordinirali UCO, IMIIBIC i Reumatološka služba HURS-a, koju je vodio dr Alehandro Escudero, takođe je imala koristi od saradnje sa drugim medicinskim ustanovama koje se nalaze u Santanderu, Sevilji, Malagi i Haenu.