Studija Univerziteta u Sariju obuhvatila je učesnike starosti od 20 do 65 godina koji su bili gojazni. Oni su pratili tri različita plana ishrane tokom jednog dana: normalnu ishranu sa ugljenim hidratima, dijetu sa niskim sadržajem ugljenih hidrata uz uravnotežen unos kalorija i dijetu sa niskim sadržajem ugljenih hidrata uz značajno ograničenje kalorija.
Naučnici su otkrili da su obe dijete sa malo ugljenih hidrata, bez obzira na unos kalorija, dovele do poboljšanja metaboličkih markera i boljeg metabolizma obroka sa visokim sadržajem masti. Došlo je do smanjenja nivoa triglicerida, što može smanjiti rizik od srčanih oboljenja.
Dr Adam Kolins, koautor studije, istakao je da jednostavno ograničenje unosa ugljenih hidrata može doneti metaboličke efekte slične onima kod povremenog posta. Ovo sugeriše da smanjenje unosa ugljenih hidrata može biti održiviji način za poboljšanje metaboličkog zdravlja.
Iako su učesnici prijavili povećanu glad tokom dana sa malo ugljenih hidrata, to nije dovelo do povećanog unosa hrane u naredna dva dana. Ovo može ukazivati na to da se telo može prilagoditi smanjenju unosa ugljenih hidrata.
Dr Kolins veruje da ovo istraživanje može imati značajan uticaj na upravljanje stanjima kao što su dijabetes tipa 2, bolesti srca i gojaznost, nudeći novu perspektivu na intervencije u ishrani za metaboličko zdravlje.
