Smanjenje siromaštva dece u Engleskoj značajno bi unapredilo zdravlje dece i smanjilo zdravstvene nejednakosti

Smanjenje siromaštva dece u Engleskoj značajno bi unapredilo zdravlje dece i smanjilo zdravstvene nejednakosti

Obnovljeni napori da se smanji siromaštvo dece u Engleskoj od sada do 2033. godine, kao što je ukidanje ograničenja dečjih dodataka na 2 deteta, značajno bi unapredili nekoliko aspekata zdravlja dece i suzili zdravstvene nejednakosti širom zemlje, pokazalo je istraživanje.

Rješavanje toga bi značajno smanjilo broj smrtnih slučajeva novorođenčadi i djece u nezi, kao i stope nutritivne anemije kod djece i hitnih prijema, pri čemu bi najsiromašniji regioni, posebno na sjeveroistoku, trebali imati najviše koristi, pokazuju projekcije.

To bi verovatno imalo i druge korisne efekte na lokalne vlasti i zdravstvene usluge, sugerišu istraživači.

Siromaštvo dece je ključna determinanta zdravlja stanovništva i zdravstvenih nejednakosti. Iskustvo siromaštva dece povezano je sa lošijim ishodima u širokom spektru pokazatelja zdravlja u ranim godinama, sa dokazima koji ukazuju na to da su ove veze često uzročne, objašnjavaju istraživači.

Zemlje poput Velike Britanije, koje su se odlučile za štednju nakon globalne finansijske krize 2008. godine, imale su gore trendove u ishodima zdravlja dece od onih koje su zadržale ili povećale svoju potrošnju na socijalnu pomoć, dodaju oni. Štaviše, uticaj pandemije COVID-19 i tekuća kriza troškova života povećali su zabrinutost zbog rastućeg nivoa siromaštva dece u Velikoj Britaniji u odsustvu vladinih politika koje se posebno bave ovim, kažu istraživači.

Takve politike uključuju ciljane mere za dopunu prihoda, kao što su poreski kredit za decu i povećanje dečjeg dodatka (bez „ograničenja za dva deteta“), zajedno sa drugim merama za poboljšanje usluga u ranim godinama, kao što su programi „Sigurni početak“.

Istraživači su stoga procenili potencijalni uticaj 3 različita cilja za smanjenje siromaštva dece na ishode i nejednakosti po zdravlje dece u Engleskoj tokom sledeće decenije, oslanjajući se na ishode koji su povezani sa siromaštvom i lišavanjem u detinjstvu, i za koje su zvanični podaci bili dostupni.

To uključuje smrt novorođenčadi; deca koja se staraju o lokalnim vlastima (deca o kojima se brine); bolnički prijem zbog nutritivne anemije u detinjstvu; i hitni prijem u detinjstvu iz bilo kog razloga.

Dečje siromaštvo je definisano kao procenat dece mlađe od 16 godina koja žive u porodicama sa prihodima manjim od 60% savremenog nacionalnog proseka.

Istraživači su izračunali relativne, apsolutne (na 100.000) i ukupne (po ukupnoj populaciji) godišnje promene za ove ishode između 2024. i 2033. za: ukupno smanjenje siromaštva dece za 15%, definisano kao niska ambicija; smanjenje od 25%, definisano kao srednja ambicija; i smanjenje od 35%, definisano kao visoka ambicija.

Istraživači su smatrali da su ove brojke realne u svetlu pada prevalencije siromaštva dece od 26 odsto uočenog u Velikoj Britaniji između 1997. i 2010. godine pod prethodnom laburističkom vladom.

U 2023. godini, prevalencija siromaštva dece u Engleskoj, kako pokazuju podaci 145 lokalnih vlasti višeg nivoa (okružno veće), bila je nešto ispod 21%.

Njihove projekcije su pokazale da bi sva 3 cilja značajno poboljšala zdravlje dece. Ali sve ambiciozniji ciljevi odgovarali su većim koristima, sa redovima veličine za cilj smanjenja visokih ambicija oko dvostruko više od cilja niske ambicije u sva 4 ishoda.

Očekuje se da će ispunjavanje visokog ambicioznog cilja smanjiti ukupan broj smrtnih slučajeva novorođenčadi za 293; deca koja ulaze u brigu za 4.696; bolnički prijem zbog nutritivne anemije za 458; i hitni prijem u detinjstvu za 32.650 između 2024. i 2033. godine.

Ovo u poređenju sa 155 smrtnih slučajeva dece manje; 2.483 dece manje koja ulazi u brigu; 242 manje bolničkih prijema zbog nutritivne anemije; i 17.266 manje hitnih prijema u detinjstvu za postizanje cilja niske ambicije.

Severni regioni Engleske, posebno severoistok, mogli bi da dobiju najviše, kao i najsiromašniji delovi zemlje kada bi cilj smanjenja ambicija bio ispunjen, pokazuju projekcije.

Ovde bi se predviđalo da će ukupan broj smrtnih slučajeva novorođenčadi pasti za 126 u poređenju sa padom od 71 najmanje uskraćenih između 2024. i 2033.

Slično, očekivalo bi se da će 1.907 dece manje biti primljeno u negu (u odnosu na 1.199), bilo bi 189 godišnje manje primljenih zbog nutritivne anemije (u odnosu na 117) i 13.302 manje hitne pomoći u detinjstvu (u odnosu na 8.322) u oblastima sa najmanje deprivacije.

Iako su ove brojke pre projekcije nego stvarni brojevi, zasnovane su na nekoliko pretpostavki i realnih ciljeva, kažu istraživači. Ali oni priznaju da su korišćena samo 4 indikatora siromaštva dece i da pristup zdravstvenim uslugama može uticati na hitne prijeme.

Ipak, oni sugerišu: „Ova smanjenja [dečjeg siromaštva] bi se verovatno pretvorila u značajne uštede za – i ublažile pritisak na – lokalne vlasti (u vezi sa decom o kojoj se brinu) i zdravstvene usluge. Prednosti će verovatno biti najveće u oblastima u najnepovoljnijem položaju, pomažući nastojanjima da se ‘podignu nivo’. Verovatni su i drugi uticaji na zdravlje koje nismo uspeli da kvantifikujemo.“

Oni zaključuju: „Ističemo da bi, ako bi kreatori politike postavili i postigli ciljeve siromaštva dece u Engleskoj – na primer, putem predloženih mera, kao što su ukidanje ograničenja za dvoje dece i ograničenja beneficija – to bi verovatno poboljšalo zdravlje dece, posebno među najvećim socio-ekonomski ugrožene i regionalne nejednakosti „na višem nivou“.