‘Sindrom prazničnog srca’: Istraživači istražuju vezu prekomernog pijenja i aritmije u vreme proslava

‘Sindrom prazničnog srca’: Istraživači istražuju vezu prekomernog pijenja i aritmije u vreme proslava

Opijanje (pet pića u roku od dva sata za muškarce i četiri pića u roku od dva sata za žene) je uobičajeno širom sveta. Nedavno istraživanje je takođe otkrilo da učestalost atrijalne fibrilacije (AFib), najčešćeg tipa nepravilnog srčanog ritma ili aritmije, nastavlja da raste, prema studiji.

„Oko praznika, prilike za proslavu—često praćene obilnim pićem—pojavljuju se tokom kratkog vremenskog perioda. Nažalost, ovo ponekad šalje veseljake, čak i one bez prethodnog srčanog oboljenja, u bolnicu sa ubrzanim ili nenormalno lupanjem srca“, rekao je Saugat Khanal, dr.

Khanal je postdoktorski stipendista na odeljenju za fiziologiju i ćelijsku biologiju na Medicinskom koledžu Državnog univerziteta u Ohaju u Kolumbusu, Ohajo, i glavni autor studije koja je predstavljena na naučnim sesijama Američkog udruženja za srce 2024., održanim u Čikago, 22–25. jul 2024.

„Naša studija na miševima istraživala je mehanizam aritmije izazvane alkoholom i mogući način da se to spreči u budućnosti.“

„Ponovljeno opijanje može dovesti do ozbiljnih aritmija. Ovo uključuje AFib, koji je najčešći tip aritmije.“ Rekao je Khanal. „AFib može povećati rizik od moždanog udara i srčane insuficijencije. Otprilike jedna trećina novih dijagnoza AFib-a je povezana sa upotrebom alkohola. Ponavljanje AFib-a je uobičajeno kod onih koji često piju.

„Veza između ponovljenog opijanja i aritmije u vreme proslave je toliko poznata da je medicinski stručnjaci nazivaju sindromom prazničnog srca, koji je uzrokovan ponovljenim opijanjem tokom praznika.

Prethodno istraživanje na životinjama koje je sproveo ovaj istraživački tim otkrilo je da su aritmije povezane sa prekomernim pićem izazvane povišenjem proteina izazvanog stresom koji se zove JNK2. Ovo može dovesti do toga da srčane ćelije pogrešno rukovode kalcijumom i kvare, što dovodi do prebrzog ili nepravilnog kucanja srca. Nova studija sugeriše, po prvi put, da molekul Alda-1 može sprečiti aktivaciju JNK2 koja vodi do AFib.

Studija je otkrila:

„Apstinencija od alkohola može sprečiti većinu rizika od AFib-a povezanih sa alkoholom. Nažalost, uprkos naporima u obrazovanju širom zemlje, prekomerno opijanje među svim starosnim grupama nastavlja da raste. Naši nalazi sugerišu da razvoj novih lekova, uključujući Alda-1 i druge inhibitore specifične za JNK2, može biti efikasna anti-AFib strategija za ljude sa prazničnim srčanim sindromom“, rekao je Khanal.

Studija je bila ograničena jer su istraživači koristili model miša da bi ponovili ljudski praznični srčani sindrom. Iako je model miša pokazao obećavajuće rezultate, možda nije u potpunosti obuhvatio složenost prekomernog pijenja kod ljudi i povezane kardiovaskularne posledice.

„Studije koje koriste veće životinje biće budući pravac za prevođenje naših uzbudljivih nalaza u kliničke primene“, rekao je Khanal.