Pravoslavni post se karakteriše izbacivanjem mesa, mleka, jaja i ponekad ribe, a nakon toga dolazi do ponovnog uvođenja ovih namirnica. Ovaj proces može imati pozitivne, ali i potencijalno štetne efekte na zdravlje. Prema rečima nutricionistkinje Dubravke Tišma, posna ishrana smanjuje unos zasićenih masti, što može dovesti do smanjenja LDL holesterola i poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja.
Tišma naglašava da povećan unos vlakana iz pasulja, soje i povrća dodatno smanjuje apsorpciju holesterola. Takođe, konzumacija ribe i orašastih plodova povećava unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, što je korisno za organizam. Povećan unos antioksidanasa iz povrća i voća može smanjiti sistemske upale.
Nutricionistkinja ukazuje na važnost smanjenja unosa soli i povećanja kalijuma iz biljne hrane, što pozitivno utiče na krvni pritisak. Metabolički efekti uključuju poboljšanu insulinsku osetljivost i detoksikaciju jetre, što može rezultirati blagim gubitkom težine.
Međutim, greške u ishrani tokom posta su česte, kao što je izbacivanje ribe iz ishrane. Nedovoljan unos vitamina B12 može povećati nivo homocisteina, što predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti.
Nedostatak gvožđa i drugih hranljivih materija može dovesti do anemije i poremećaja rada štitne žlezde. Takođe, naglo vraćanje na ishranu bogatu mesom može izazvati probavne probleme i dehidrataciju.
Tišma savetuje da se postepeno vraćamo na namirnice životinjskog porekla, počevši od ribe i jaja, a zatim postepeno uvoditi ostale mlečne proizvode. Pravilno planiranje ishrane tokom posta može doneti značajne zdravstvene benefite.
