Pranje ruku je važno – ali da li je vaš umivaonik čist?

Pranje ruku je važno – ali da li je vaš umivaonik čist?

Umivaonici su žarišta opasnih mikroba koji mogu izazvati bolesti uključujući upalu pluća, legionarsku bolest i infekcije rana, upozorava nova studija sa Univerziteta Flinders.

Studija o zdravlju životne sredine Univerziteta Flinders otkrila je da biofilmovi u bazenu sadrže raznovrstan spektar patogena, uključujući mikrobe koji se obično nalaze u vodi, i druge patogene koji se ne nalaze u vodi.

„Ovo istraživanje pokazuje da umivaonici mogu igrati značajnu i potcenjenu ulogu u infekcijama povezanim sa zdravstvenom zaštitom“, kaže vanredni profesor Harriet Vhilei, sa Fakulteta za nauku i inženjerstvo i ARC Centra za obuku za istraživanje i inovacije biofilma.

„Studija je takođe otkrila da stambeni umivaonici imaju raznovrsniju bakterijsku zajednicu prisutnu na biofilmovima umivaonika u poređenju sa bolnicama.

„Takođe je bio veći broj bakterija legionele prisutnih u rezidencijalnim uzorcima u poređenju sa onima uzetim iz bolnica.

Legionarska bolest je uzrokovana bakterijom Legionella, koja se nalazi u prirodnim vodenim tijelima, banjama, sistemima tople vode, mešavini za saksije i klima uređajima. Sistem koji je koristio vodu za hlađenje povezan je sa nedavnom velikom epidemijom u Melburnu koja je pogodila skoro 90 ljudi i izazvala dve smrti.

Biofilmovi, ljigava supstanca koja se nalazi na odvodima i oko slavine umivaonika, sadrže zajednicu mikroba uključujući patogene koji izazivaju bolesti koji mogu predstavljati pretnju po ljudsko zdravlje.

Ovi patogeni se verovatno prenose na biofilm sa pacijenata ili osoblja tokom pranja ruku, iz dovodne vode ili biološkog otpada, prema studiji objavljenoj u časopisu Nauka o ukupnoj životnoj sredini.

Nova studija je upoređivala biofilmove u bolničkim i rezidencijalnim umivaonicima kako bi se procenili nivoi rizika od infekcije i mogući putevi kontaminacije.

Vodeći istraživač Claire Haivard kaže: „Razlika u raznolikosti mikrobnih zajednica mogla bi biti posledica redovnijeg čišćenja, upotrebe i dizajna bazena u bolnicama kroz implementaciju praksi kontrole infekcija u zdravstvu.

„Ovo predstavlja rizik za pacijente koji dobijaju zdravstvenu negu u kući, koja se pojavljuje kao alternativa opsežnim stacionarnim boravcima u bolnici kako bi se smanjio teret zdravstvenog sistema.

„Pacijenti koji primaju zdravstvenu negu u kući moraju da budu obavešteni o praksama kontrole infekcija, kao što je čišćenje umivaonika i odvoda korišćenjem efikasnih dezinfekcionih sredstava“, kaže ona.

„Biofilmovi koji se formiraju u slavinama i odvodima umivaonika mogu potencijalno da sadrže patogene mikrobe i povećaju porast otpornosti na antimikrobne lekove“, kaže dr. kandidat Hejvord.

„U oba okruženja pronašli smo veliku količinu patogenih i korozivnih klica, uključujući neke koje se obično ne nose u vodi.

„Ove složene i raznolike mikrobne zajednice takođe su se razlikovale u zavisnosti od tipa zgrade i ukazuju na to da je bolnicama potrebno više smernica za kontrolu kako bi upravljale ovim nedovoljno priznatim područjima potencijalne infekcije.“

Australijske smernice za prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenoj zaštiti preporučuju čišćenje umivaonika za pranje ruku do dva puta dnevno deterdžentom, zajedno sa drugim površinama koje su osetljive na dodir, kao što su prekidači za svetlo, kvake i ograde sa istom frekvencijom.

Istraživači preporučuju dalje istraživanje protokola čišćenja i dizajna umivaonika kako bi se smanjili rizici.