Povećani rizik toksičnosti identifikovan za decu sa autizmom, ADHD-om

Povećani rizik toksičnosti identifikovan za decu sa autizmom, ADHD-om

Broj ljudi kojima je dijagnostikovan poremećaj autističnog spektra (ASD) i poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD) naglo je porastao poslednjih decenija, a istraživanja nastavljaju da razmatraju faktore uključene u ova stanja.

Studija objavljena 2023. godine otkrila je da postoji razlika u tome kako deca sa autizmom ili adhd očišćeni zajednički plastični dodatak bisfenol A (BPA), u poređenju sa neurotipskom decom.

BPA se koristi u mnogim procesima proizvodnje plastike i plastike, a može se naći iu limenkama za hranu i piće. Međutim, prethodna istraživanja su to takođe povezala sa zdravstvenim problemima koji uključuju poremećaj hormona, uključujući rak dojke i neplodnost.

Istraživači Univerziteta Rovan i Rutgers u SAD-u gledali su tri grupe dece: 66 sa autizmom, 46 sa ADHD i 37 neurotipske dece. Konkretno, analizirali su proces glukuronidacije, hemijski proces koji telo koristi da bi očistio toksine u krvi kroz urin.

Otkrili su da deca sa ASD-om i ADHD-om nisu mogle da očiste BPA i još jedno slično jedinjenje zvano dietilheksil ftalat (DEHP) sa istom efikasnošću kao i druga djeca, potencijalno dovode do dužeg izlaganja njihovim toksičnim efektima.

„Detoksikacija ove dve plastifikacije ugrožena je kod dece sa ASD-om i ADHD-om“, napisala je istraživače u svom objavljenom papiru. „Shodno tome, njihova tkiva su više izložena ova dva plastifikatora.“

Ali samo u slučaju BPA razlika je bila statistički značajna: efikasnost je smanjena za oko 11 procenata za decu sa ASD i 17 procenata za decu sa ADHD, u poređenju sa kontrolnom grupom dece.

Istraživači smatraju da su mutacije gena u određenim pojedincima znači da BPA ne može biti očišćena, kao što to treba da bude, što znači da se supstanca u telu znači. Da bi potencijalno moglo prouzrokovati štetu u pogledu razvoja i rada neurona.

Smatra se da uslovi poput ASD-a i ADHD-a uključuju kombinaciju genetskih i uticaja na životnu sredinu, a ova nova studija okuplja oboje. Međutim, to je samo deo priče – nije svako dete sa neurodevelopromenljivim poremećajem da je problemima imao problema sa BPA-om, tako da i postoje i drugi faktori u igri.

Nastavlja se rad na identifikaciji kako se tačno ASD i ADHD razvijaju kod ljudi – bilo da se radi o utero pre rođenja, na primer, ili kasnije u životu – pošto podaci nisu dovoljni da pokažu da li izloženost BPA izaziva bilo koji od ovih poremećaja.

„Postoji veliko telo epidemioloških dokaza za odnos između neurodevelopmentnih poremećaja i zagađivača životne sredine, kao što su plastifikatori“, pisali su istraživači.

„Koliko je važan poremećaj koji je nastao plastifikator u ukupnoj pojavi ovih poremećaja nije poznato, već mora da predstavlja značajan proporciju ili ne bi bilo tako lako otkriti u metaboličkom studiju umerene veličine kao što je ova studija.“

Istraživanje je objavljeno u PLOS-u.

Verzija ovog članka je prvi put objavljena u oktobru 2023.