Mnogi od nas postavljaju ambiciozne ciljeve, ali ostati posvećen može biti izazovno. Istraživanje iz 2024. godine otkriva ključne aspekte formiranja navika. Naša sposobnost da menjamo ponašanje zavisi od naših navika, a ne samo od namera.
Filozof William James je verovao da smo „količine navika“. Ove navike mogu nas sprečiti da ostvarimo svoj puni potencijal. Danas, mnogi ljudi bez razmišljanja proveravaju telefone svake pet minuta.
Istraživanje koje su sproveli moji kolege i ja na Trinity College Dublin pokazuje da navike zavise od ravnoteže između dva različita sistema u mozgu. Jedan sistem pokreće automatske reakcije na poznate signale, dok drugi omogućava kontrolu ponašanja usmerenog ka ciljevima.
Ova interakcija objašnjava zašto se često bez razmišljanja skroluje kroz društvene mreže, ali i dalje možemo svesno odložiti telefone da bismo se fokusirali na posao. U našem istraživanju, delimo pet praktičnih strategija za izgradnju pozitivnih i prekidanje negativnih navika.
Zaboravite na pravilo od 21 dana – to nije magični broj. Formiranje navika varira od osobe do osobe. U jednom istraživanju, procenjeno je da formiranje navike poput konzumiranja voća uz ručak traje u proseku 66 dana, ali se značajno razlikuje među pojedincima.
Važno je i kako nagrade utiču na formiranje navika. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su doživljavali unos vode kao nagradu, lakše su formirali ovu naviku. Takođe, nagrade su ključne za prekidanje loših navika.
Kombinovanje različitih akcija može pomoći u formiranju novih navika. Strategija „stacking“ povezuje željeno ponašanje sa nečim što već radite. Na primer, ljudi koji koriste konac za zube odmah nakon pranja zuba imaju veću verovatnoću da formiraju trajnu naviku.
Kada se suočavamo sa stresom, često se vraćamo starim navikama. Istraživanje je pokazalo da produženi stres može dovesti do prekomernog oslanjanja na navike, dok su svesne odluke potisnute. Dobra vest je da su ovi efekti reverzibilni.
Postavljanje ambicioznih ciljeva može biti motivišuće, ali je važno planirati unapred za situacije kada motivacija opadne. Strategija „ako-onda“ može pomoći da se unapred reaguje na situacije koje izazivaju loše navike. Naš istraživački rad sugeriše da je moguće promeniti ponašanje koristeći naučno zasnovane strategije.
