Posete hitnoj pomoći zbog samopovređivanja su naglo porasle između 2011. i 2020. godine

Posete hitnoj pomoći zbog samopovređivanja su naglo porasle između 2011. i 2020. godine

Broj hitnih poseta bolnicama u SAD zbog pokušaja samoubistva značajno se povećao između 2011. i 2020. godine, izveštava istraživač Univerziteta u Konektikatu u izdanju Američkog časopisa psihijatrije od 4. juna. Porast naglašava ogromnu nezadovoljenu potrebu zemlje za uslugama mentalnog zdravlja.

Broj života izgubljenih u samoubistvu u SAD alarmantno je porastao tokom protekle decenije, sa blizu pola miliona između 2011. i 2022. godine, prema federalnim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Stopa samoubistava porasla je za 35% od 2000. godine. Stopa samopovređivanja je takođe porasla, čak i u starosnim grupama koje se ranije nisu smatrale rizičnima, kao što su deca.

Od svih poseta Hitnoj pomoći u 2011. godini, samo 0,6% se odnosilo na samopovređivanje. Taj broj je porastao na 2,1% svih poseta odeljenjima za hitne slučajeve do 2020. godine, prema podacima iz Nacionalne bolničke ankete o ambulantnoj medicinskoj nezi, godišnjem uzorku bolnica širom zemlje od strane CDC-a.

Podatke su analizirali psihijatrijski epidemiolog UConn School of Medicine Greg Rhee i kolege sa klinike Maio, Univerziteta Kolumbija, Medicinskog fakulteta Univerziteta Jejl i zdravstvenog sistema Administracije veterana Konektikata. Cifre na 100.000 ljudi porasle su sa 261 na 100.000 u 2011. na 871 u 2020. godini.

„Kada prevedemo podatke u procentualne promene, to je povećanje od 18,8 odsto, što je ogromno“, kaže Ri. Njihov najupečatljiviji porast bio je u posetama samopovređivanja za odrasle starije od 65 godina, koje su porasle za 30% godišnje. Ali svaka starosna grupa je zabeležila dvocifren godišnji porast, uključujući decu uzrasta od 5 do 11 godina.

Porast broja samoubistava i pokušaja samoubistva već je primetila američka vlada, koja je pre dve godine uvela novi krizni telefonski broj, 988, na kome ljudi mogu da pristupe kriznom savetovanju i dobiju preporuke za dalje resurse. Ali druge nedavne analize Rija i njegovih kolega pokazale su da još uvek postoje velike prepreke za zaštitu mentalnog zdravlja.

„Namerno samopovređivanje se može sprečiti. Možemo potencijalno da smanjimo samoubistvo ili događaje povezane sa samoubistvom. Postoji više načina. Mnogi pojedinci koji prolaze kroz mentalnu nevolju mogu se zbrinuti kako ne bi povredili sebe“, kaže Ri.