Ksenon kao potencijalni tretman za Alzheimerovu bolest

Ksenon kao potencijalni tretman za Alzheimerovu bolest

Nova istraživanja sugerišu da inertni gas Ksenon, koji se koristi u medicini kao anestetik i za lečenje povreda mozga, može imati potencijal kao tretman za Alzheimerovu bolest. Iako se Ksenon tradicionalno ne povezuje s neurodegenerativnim bolestima, studija iz Vašingtonskog univerziteta i Brigham i Ženske bolnice (Harvard) otkrila je da može pozitivno uticati na promene u mozgu koje se javljaju kod Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest je karakterisana akumulacijom amiloidnih i Tau proteina, gubitkom sinapsi i upalom u mozgu. Upala, koja je obično privremeni odgovor tela na oštećenje, u slučaju Alzheimera postaje hronična i može dodatno oštetiti zdrave ćelije mozga. Iako uzrok ove bolesti nije potpuno razjašnjen, amiloid se smatra glavnim okidačem, zbog čega su mnogi tretmani usmereni na smanjenje njegovih depozita u mozgu.

Iako je u poslednje vreme zabeležen uspeh tretmana kao što je Lekanemab, koji usporava napredovanje bolesti, nova studija istražuje potencijal Ksenona u lečenju Alzheimera. U istraživanju na miševima, naučnici su otkrili da inhalacija Ksenona može promeniti stanje mikroglije, imunoloških ćelija u mozgu, smanjujući upalu i omogućavajući im da uklone amiloidne depozite. Ova promena može doprineti smanjenju oštećenja u mozgu i sprečiti dalji napredak bolesti.

Pored toga, istraživanje sugeriše da inhalacija Ksenona može smanjiti skupljanje mozga, što je česta karakteristika Alzheimera, i povećati podršku sinapsama, što može poboljšati međusobnu povezanost neurona. Takođe, upalni markeri povezani sa bolesti smanjuju se, što pokazuje da Ksenon može resetovati imunološki odgovor u mozgu na pre-alzheimerovoj fazi.

Trenutni tretmani za Alzheimer uglavnom ciljaju smanjenje amiloidnih depozita, ali Ksenon nudi potencijalni nov pristup koji ne direktno cilja amiloid, već resetuje imunološki odgovor mozga kako bi se sprečili svi destruktivni procesi bolesti. Očekuje se da će klinička ispitivanja na zdravim volonterima početi ove godine, što bi moglo otvoriti nova vrata za lečenje ove degenerativne bolesti.