Istraživači sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu identifikovali su dve različite grupe dece koja su dobila odloženu dijagnozu autizma, što može značajno uticati na njihovu društvenu komunikaciju i integraciju.
Autizam se obično dijagnostikuje u prve dve do tri godine života, a rana intervencija poboljšava sposobnost dece da se prilagode društvenim i obrazovnim sredinama. Međutim, u analizi baze podataka Simons sa 20.000 dece sa autizmom, istraživači su otkrili da je 25% dece dobilo dijagnozu tek nakon šeste godine života.
Dve grupe dece s kasnom dijagnozom. Prva grupa imala je blaže osnovne simptome autizma, što je dovelo do kasnijeg prepoznavanja poremećaja. Druga grupa pokazivala je niz dodatnih simptoma i dijagnoza, što je moglo dovesti do toga da se autizam previdi ili pogrešno interpretira kao drugo stanje.
„Moć ovih nalaza je u tome što su proizašli iz podataka, a ne iz unapred postavljene hipoteze, čime smo izbegli predrasude o autizmu“, istakla je prof. Florina Uzefovski sa Odseka za psihologiju Univerziteta Ben-Gurion.
Studija, objavljena prošlog meseca u časopisu JAMA Pediatrics, može pomoći u boljem razumevanju faktora koji utiču na dijagnozu autizma i poboljšati strategije ranog otkrivanja i intervencije.
Dodatni istraživači koji su učestvovali u radu uključuju Dana Aizenberga (Odsek za životne nauke BGU), Ida Shaleva (Odsek za psihologiju BGU) i dr Alala Erana iz Boston Dečije bolnice.
