Obećavajući imunoterapijski tretman cilja na više patogenih obeležja Alchajmerove bolesti

Obećavajući imunoterapijski tretman cilja na više patogenih obeležja Alchajmerove bolesti

Među progresivnim neurodegenerativnim bolestima, Alchajmerova bolest je jedna od najčešćih i najbolesnijih. Ona oduzima pojedincima njihova sećanja i samodovoljnost i čak može da promeni njihove ličnosti.

Skoro 7 miliona Amerikanaca starijih od 65 godina živi sa Alchajmerovom bolešću, a predviđa se da će se taj broj skoro udvostručiti do 2050. godine kako populacija i dalje stari.

Džonatan Lovel, doktor nauka, profesor na Odseku za biomedicinsko inženjerstvo na Univerzitetu u Bafalu, razvija novi imunoterapijski pristup lečenju Alchajmerove bolesti. On vodi istraživački tim koji radi na vakcini koja cilja na više mesta unutar ključnih polipeptida oba patogena obeležja bolesti: amiloid-beta (Aβ) i tau.

Koncept imunoterapije, koji je objavljen u avgustovskom izdanju časopisa Mozak, ponašanje i imunitet, sugeriše da telo može da stvori imuni odgovor na više epitopa Aβ i tau, koji su delovi onih proteina koje imuni sistem može da prepozna.

„Ono što razlikuje naš pristup je to što ne ciljamo samo na jedan epitop kod Alchajmerove bolesti, već ciljamo na više njih“, rekao je Lovell. „Istovremenim ciljanjem na više epitopa, cilj nam je da obučimo imuni sistem da prepozna i napadne ove problematične proteine šire.“

Radio je sa istraživačima na Institutu za osnovna istraživanja razvojnih smetnji (IBR), istraživačkom entitetu države Njujork sa sedištem na Staten Islandu, kako bi pokazao da imunoterapija može sprečiti i smanjiti promene slične Alchajmeru kod miševa koji su genetski modifikovani. razviti stanje slično Alchajmerovoj.

Tim je takođe sarađivao sa startapom iz Bafala POP Biotechnologies, ​​koji je suosnivač Lovell, i univerzitetima i bolnicama u Kanadi, Japanu i Koreji.

Kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću, mozak ima dva glavna obeležja bolesti: amiloidni plakovi, napravljeni uglavnom od amiloida beta (Aβ), koji se nakupljaju izvan moždanih ćelija, i neurofibrilarni splet proteina tau unutar moždanih ćelija. Zajedno utiču na pamćenje, sposobnost pronalaženja reči, rada sa brojevima, donošenja odluka i praćenja poznatih ruta i pravaca.

„Ideja sa ovom imunoterapijom je da će pacijent napraviti antitela koja će ili očistiti ove plakove i zapetljane ili usporiti njihovo napredovanje“, rekao je Lovel. „Krajnji cilj ovog pristupa je da se preokrene napredovanje bolesti.“

Imunoterapija, koju su Lovell i njegov tim razvili, uključuje epitope iz Aβ i tau proteina. Oni su pomešani sa specijalnim lipozomima, ili sitnim masnim mehurićima, koji pomažu u isporuci vakcine i podstiču imuni odgovor.

„Ono što smo otkrili je da su miševi koji su rano primili imunoterapiju pokazali manje znakova oštećenja mozga povezanog sa Alchajmerovom bolešću i da su bili bolji u kognitivnim testovima“, rekao je Lovel. „Vakcina izgleda bezbedna i nije izazvala neželjene neželjene efekte.

Plan je da se na kraju dobije odobrenje FDA za testiranje vakcine u ispitivanjima na ljudima.

Lovell je počeo da radi na ovom konceptu imunoterapije pre više od pet godina. Nedavno se povezao sa istraživačima na IBR-u koji imaju stručnost u ovoj bolesti. Sada, on i nekoliko diplomiranih studenata u njegovoj laboratoriji redovno šalju različite iteracije vakcine istraživačima instituta da ih testiraju na miševima.

„Bilo je katalitičko kada smo se povezali sa institutom jer oni imaju odgovarajuće iskustvo u životinjskim modelima Alchajmerove bolesti da testiraju našu vakcinu“, rekao je on. „Bila je to uzbudljiva saradnja.“

Istraživači IBR-a proučavaju Alchajmerovu bolest više od 40 godina, primetio je Cheng-Ksin Gong, dr, profesor neuronauke na institutu i ​​jedan od odgovarajućih autora studije.

„Naš bivši predsedavajući Odeljenja za neurohemiju IBR-a otkrio je tau kao proteinski sastojak zapetljavanja 1980-ih i od tada radimo na pronalaženju tretmana“, rekao je Gong. „Imunoterapija je u poslednje vreme veoma popularna. Skoro sve studije napadaju jednu jedinu metu, zbog čega je ova studija jedinstvena.

„Većina slučajeva Alchajmerove bolesti je sporadična, a ne genetska“, objasnio je Gong. „Imaju više od jednog uzroka. Ako možemo da ciljamo više od jednog patološkog proteina, teoretski, ovo bi moglo biti efikasnije.“

Trenutno ne postoje aktivne imunoterapije koje je odobrila FDA, a koje su posebno dizajnirane za lečenje Alchajmerove bolesti. Umesto toga, većina tretmana koji su nedavno odobreni za Alchajmerovu bolest su fokusirani na upravljanje simptomima i pokazali su samo male do skromne dobitke.

Dok su istraživači prvobitno davali vakcinu rano, pre nego što su miševi razvili značajne simptome demencije, sada je testiraju na starijim miševima sa tom bolešću kako bi videli kako se ponašaju.

„Sada radimo na testiranju ovog pristupa aktivne imunoterapije u terapijskom okruženju“, objasnio je Lovell. „Takođe radimo na logistici otkrivanja kako bismo mogli da premestimo ovu vakcinu sa miševa na ljude što je pre moguće.

Ako sve prođe kako treba, on predviđa da bi suđenja na ljudima mogla postati stvarnost u narednih nekoliko godina, a možda i u inostranstvu.

„Osnovna tehnologija ove imunoterapije već je testirana na ljudima u Koreji za vakcinu protiv COVID-19 i mi bismo podržali saradnju sa tamošnjim partnerima na unapređenju prevoda tehnologije tamo“, rekao je Lovel.

Prvi korak je uspostavljanje standarda proizvodnje, rekao je on. Kada se to uspostavi, oni će krenuti napred ka poboljšanju važnih metrika kao što je testiranje bezbednosti pre testiranja na ljudima.

„Alchajmerova bolest je toliko razorna bolest da su nam potrebna hrabra rešenja da bismo je rešili“, rekao je Lovel.