Novo istraživanje dovodi u pitanje bezbednost kanabidiola za trudnice

Novo istraživanje dovodi u pitanje bezbednost kanabidiola za trudnice

Smatra se da je kanabidiol (CBD), jedan od aktivnih sastojaka u kanabisu. Sve veći broj trudnica uzima CBD, verujući da može pomoći u ublažavanju simptoma kao što su jutarnja mučnina, nesanica, anksioznost i bol.

Međutim, istraživanje predstavljeno danas (utorak) na Forumu Federacije evropskih neuronaučnih društava (FENS) 2024, sugeriše da to može uticati na potomstvo. Dve studije na miševima su pokazale da gestacijsko izlaganje CBD-u menja ponašanje potomaka i takođe utiče na nervne ćelije (neurone) u ostrvskom korteksu (IC) mozga koji je uključen u obradu emocija i signala iz čula.

dr Daniela Iezzi i Alba Caceres Rodriguez, dr. student, rad u timu „Polne razlike u razvojnoj osetljivosti na neuropsihijatrijske bolesti“ na INSERM Universite Aik-Marseille, Francuska, u režiji Paskale Šavis. Caceres Rodriguez kaže da je poslednja Međunarodna studija politike kanabisa pokazala da je jedna od pet trudnica prijavila da koristi CBD.

„Naučni dokazi su dokazali da CBD prolazi kroz placentu, može da dođe do mozga glodara i ljudskih embriona i da je takođe prisutan u majčinom mleku; stoga je prioritet javnog zdravlja da razumemo uticaj CBD-a na nervni sistem u razvoju kako mi to činimo. još uvek ne znam posledice izlaganja CBD-u na mozak tokom razvoja“, kaže ona.

„Važan deo istraživanja koje sprovodimo na miševima je longitudinalno praćenje posledica u ponašanju gestacijske izloženosti CBD-u, a takođe istražujemo šta se dešava sa neuronima u mozgu koji mogu biti osnova takvog promene u osobinama ponašanja“.

Dr Iezi i Kaseres Rodrigez su trudnim ženkama miševa subkutano ubrizgali nisku dozu CBD-a (3mg/kg) od 5. do 18. dana—skoro ceo gestacijski period miša. Injekcije su značile da mogu biti sigurni da miševi dobijaju iste koncentracije CBD-a svaki dan. Druga grupa trudnih miševa nije tretirana CBD-om i delovala je kao kontrolna grupa.

Nakon što su štenad isporučeni, istraživači su čekali da postanu odrasli, a zatim su testirali njihovo ponašanje pomoću tehnologije koja koristi infracrvene kamere sa senzorom dubine i mašinsko učenje (ili veštačku inteligenciju, AI) pod nazivom „Live Mouse Tracker“. Ovo im je omogućilo da otkriju širok spektar ponašanja kada su miševi smešteni u novo okruženje nekoliko dana.

„Pronašli smo brojne promene u ponašanju kod miševa koji su bili izloženi CBD-u“, kaže Kaseres Rodrigez. „Žene izložene CBD-u su se više kretale po svom novom okruženju u poređenju sa ženkama koje nisu primile CBD tokom gestacije. Štaviše, u poređenju sa kontrolnim miševima, i mužjaci i ženke miševa tretirani CBD-om uspostavili su više fizičkih kontakata jedni sa drugima.

„Ovi nalazi ukazuju na to da prenatalno izlaganje CBD-u menja specifično ponašanje grupa miševa i da to zavisi od njihovog pola. Prednost naše studije je da smo u stanju da reprodukujemo prirodnije okruženje, što nam omogućava da proučavamo grupnu dinamiku koja bi Uz to, praćenje od nekoliko dana nam omogućava da analiziramo razvoj i napredak takve dinamike ovih promena u ukupnim društvenim interakcijama na duži rok“.

Ovo istraživanje je sprovedeno na miševima, tako da je neophodan oprez kada se razmatraju bilo kakve implikacije za ljude. Međutim, pored onoga što je poznato o tome da CBD prelazi placentu i da je prisutan u majčinom mleku i kod miševa i kod ljudi, poznato je i da unos kanabisa može uticati na razvoj mozga kod miševa i ljudi.

Ograničenje studije je da su miševi imali kontrolisanu količinu CBD-a primenjenu više od dve trećine trudnoće, dok je veća verovatnoća da će ljudi uzimati CBD povremeno da bi pomogli kod simptoma koji mogu varirati tokom trudnoće, i može uzeti znatno veće doze.

Dr Iezzi je istražio kako CBD utiče na dva dela ostrvskog korteksa u mozgu: prednji IC (aIC), koji je odgovoran za obradu emocionalnih i društvenih signala, i zadnji IC (pIC), koji obrađuje percepciju bola i fizičkog i emocionalno stanje tela.

„U 2022. godini, koristili smo veštačku inteligenciju da po prvi put pokažemo da prenatalno izlaganje niskoj dozi CBD-a može da modifikuje ranu komunikaciju i spoznaju tokom ranih faza razvoja kod miševa. Dakle, želeli smo da uđemo dublje u uticaj ova supstanca u mozgu i, posebno, ostrvskom korteksu, za koji se zna da je region u mozgu odgovoran za emocije i čulnu percepciju“, kaže ona.

Dr Iezi je proučavao mozak odraslih miševa koji su bili izloženi CBD-u tokom gestacije na isti način kao u istraživanju Kaseresa Rodrigeza. Uporedila ih je sa mozgovima iz kontrolne grupe miševa koji nisu bili izloženi CBD-u.

„Ispitivali smo specifične moždane ćelije zvane piramidalni neuroni u aIC i pIC i otkrili značajne razlike između ovih neurona kod odraslih muških i ženskih miševa koji su bili izloženi ili ne CBD-u“, kaže ona.

„Naši rezultati otkrivaju da prenatalno izlaganje CBD-u duboko menja funkcionalnost neurona u ostrvskom korteksu. Videli smo razlike prema polu, a takođe i prema podregionima IC. Posebno, piramidalni neuroni u pIC-u gube svoj ćelijski identitet nakon prenatalnog izloženost CBD-u i više se ne ponašaju kao tipični pIC neuroni.

„Ovo bi moglo imati negativne posledice na specifične funkcije pIC-a. Ovi neuroni su specijalizovani za integraciju senzornih informacija iz okoline i unutrašnjeg stanja tela kako bi se stvorio odgovarajući bihevioralni odgovor. Stoga, gubitak pIC diferencijacije nakon prenatalnog izlaganja CBD može imati značajan uticaj na sposobnost razumevanja i pravilnog reagovanja na okolinu.

„Ovi nalazi imaju značajne implikacije za razumevanje efekata CBD-a na život fetusa, menjajući opštu ideju da je CBD univerzalno bezbedno jedinjenje, i otkrivajući potrebu za dodatnim studijama o efektu prenatalne izloženosti CBD-u. Štaviše, nekoliko studija je pokazalo da Disfunkcija IC povećava rizik od razvoja psihijatrijskih poremećaja, uključujući anksioznost, zavisnost, depresiju i šizofreniju.“

Dr Iezi i Kaseres Rodrigez sada udružuju snage kako bi pronašli moguće molekularne i ćelijske mehanizme koji bi objasnili njihove rezultate.

Profesor Richard Roche, zamenik šefa Odseka za psihologiju na Univerzitetu Mainooth, Mainooth, okrug Kildare, Irska, je predsednik Komiteta za komunikaciju FENS-a i nije bio uključen u istraživanje. Rekao je: „Samo zato što je kanabidiol legalan i dostupan u većini zemalja ne znači da je bezbedno za žene da ga konzumiraju tokom trudnoće. Posledice izlaganja mozga fetusa u razvoju CBD-u do sada nisu detaljno istražene.

„Ove dve studije sprovedene na miševima pokazuju da izloženost CBD-u tokom trudnoće utiče na potomstvo. Potrebno je više istraživanja da bismo bili sigurni o mogućim efektima na ljude, ali ovi nalazi su rana indikacija da žene ne bi trebalo da uzimaju CBD tokom trudnoće do dužeg vremena. Osim toga, potrebno je više informacija i boljih podataka da bi se razumela prevalencija upotrebe CBD-a tokom trudnoće, posebno u Evropi.“