Novo istraživanje biomarkera otapa razumevanje pedijatrijske astme izazvane hladnoćom

Novo istraživanje biomarkera otapa razumevanje pedijatrijske astme izazvane hladnoćom

Mnogi roditelji odavno znaju za vezu između nižih temperatura vazduha i pojave astme kod dece koja pate od ovog poremećaja. Ali nedostatak jasne nauke iza ove veze je ostavio mnoge da se osećaju izostavljenim na hladnoći.

Novo istraživanje koje je vodio Linchen He, docent na Odsjeku za zdravlje zajednice i stanovništva na Univerzitetu Lehigh, uključuje biomarkere kako bi se objasnila veza između niskih temperatura, oksidativnog stresa i izbijanja astme.

„Naši rezultati sugerišu da izlaganje nižoj temperaturi može povećati oksidativni stres u nosnoj šupljini, što zauzvrat pogoršava simptome astme kod dece“, rekao je on. „Uspostavljanjem razumevanja ovog puta i povezanog biomarkera, ovi rezultati otvaraju put za buduća istraživanja o tome kako efikasno osmisliti personalizovane strategije upravljanja pedijatrijskom astmom.“

Istraživanje je objavljeno u časopisu Pedijatrijska istraživanja.

Njegov tim je sproveo panel studiju koja je uključivala 43 dece sa astmom, uzrasta 5–13 godina, tokom četiri posete, u razmaku od dve nedelje. Sakupljali su uzorke nazalne tečnosti, urina i pljuvačke prilikom svake posete i merili uzorke za biomarkere oksidativnog stresa.

Oksidativni stres nastaje kada postoji neravnoteža između slobodnih radikala i antioksidanata u telu, što dovodi do oštećenja ćelija, proteina i DNK. Istraživači su analizirali uzorke na nivoe malondialdehida (MDA), poznatog biomarkera oksidativnog stresa.

Telo oslobađa MDA kao nusprodukt procesa u kome slobodni radikali napadaju lipide u ćelijskim membranama. Ovi napadi uzrokuju razbijanje membrana, a MDA se oslobađa u telesne tečnosti kao što su pljuvačka, urin i nazalna tečnost. Povišeni nivoi pljuvačke, mokraćne i nazalne MDA se posmatraju kao indikator povećanog oksidativnog stresa u usnoj duplji, cirkulatornom sistemu, odnosno nosnoj duplji.

Ova merenja su unakrsno analizirana sa simptomima astme kod dece, kao što je mereno Kontrolnim testom astme kod dece (CACT). CACT se oslanja na simptome koje izveštavaju i staratelji i sama deca, a kliničari naširoko koriste ovaj test kako bi utvrdili koliko je dobro kontrolisana astma kod deteta.

Istraživači su analizirali podatke kada su se spoljne temperature kretale od 7 do 18°C (sredina 40s do sredine 60s°F). Tokom perioda, pad temperature od 2°C (3,6°F) bio je značajno povezan sa većom koncentracijom MDA u nosu za 47–77% i koncentracijom MDA u urinu za 6–14%.

Ovi nalazi su u skladu sa prethodnom studijom koja je otkrila da izlaganje hladnijim temperaturama može oštetiti unutrašnju sluznicu nosa, što dovodi do povećane upale i smanjenog imuniteta na zarazne bakterije i viruse u nosnoj šupljini. Povišen inflamatorni odgovor u nosnoj šupljini mogao bi da stvori slobodne radikale koji mogu oštetiti lipide i proteine, što dovodi do većeg nazalnog oksidativnog stresa.

Pored toga, statističke analize istraživača su zaključile da je nazalni MDA delimično posredovao ili objasnio 14-57% povezanosti između izloženosti nižoj temperaturi i pogoršanih CACT rezultata koje su prijavila deca. Rezultati sugerišu da veći oksidativni stres u nosnoj šupljini može izazvati iritaciju sluzokože u donjim disajnim putevima, što dovodi do respiratornih simptoma.

Autori su takođe naveli da je nosna šupljina takođe primarni portal za ulazak zagađivača vazduha u ljudsko telo. Njihovo prethodno istraživanje je pokazalo da je veća izloženost zagađivačima vazduha takođe značajno povezana sa višim nivoima MDA u nosu. Nalazi prethodnih i sadašnjih studija pokazuju da je nazalni MDA osetljiv biomarker na ove okidače astme.

Upozorili su da je „potrebno više napora da se razume kako da se ovaj biomarker efikasno ugradi u personalizovane strategije upravljanja pedijatrijskom astmom.“

Takođe je naglasio da su rezultati trenutne studije ograničeni na osnovu veličine uzorka, neizmerene izloženosti okolini (npr. aeroalergeni) i ograničenih varijacija u izloženosti temperaturi tokom perioda studije.

„Preporučuju se dalja istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi i istražili potencijalni mehanizmi koji su u osnovi povezanosti između izloženosti temperaturi, oksidativnog stresa i pogoršanja astme“, rekao je on.

Nalazi predstavljaju važan korak u procesu razumevanja i poboljšanja tretmana pedijatrijske astme.