Novi rad na prekursorima inflamatornih sinovijalnih makrofaga baca svetlo na patogenezu reumatoidnog artritisa

Novi rad na prekursorima inflamatornih sinovijalnih makrofaga baca svetlo na patogenezu reumatoidnog artritisa

Tačno poreklo i put diferencijacije prekursora makrofaga tkiva ostaje kontroverzan. Na kongresu EULAR-a — Evropske alijanse udruženja za reumatologiju 2024. — novi rad baca svetlo na krvne prekursore makrofaga patogenog tkiva.

Reumatoidni artritis (RA) je autoimuna bolest koja uzrokuje upalu i destrukciju zglobova. Trenutno ne postoji lek—i iako postoji mnogo tretmana, njihova efikasnost varira od osobe do osobe, što ukazuje na nedefinisanu patogenu raznolikost.

Duboka karakterizacija podskupova mijeloidnih ćelija sekvenciranjem jednoćelijske RNK u zdravim i zapaljenim tkivima u RA dovela je do identifikacije novih stanja i podgrupa patogenih ćelija – sa podacima koji potiču iz pet velikih studija. Ali preklapanje podskupova u studijama i odeljcima – kao što je krv u odnosu na sinovijalno tkivo – još uvek nije sistematski istraženo.

Predstavljajući na EULAR kongresu 2024. u Beču, istraživač Sebastien Viatte je objasnio: „Želeli smo da mapiramo podskupove monocita i stanja kroz studije i kompartmente kako bismo identifikovali prekursore krvnih monocita inflamatornih sinovijalnih makrofaga podskupova uočenih kod ljudi sa RA.

Imajući ovo na umu, grupa je krenula da otkrije da li su stanja monocita u stanju mirovanja ljudske krvi unapred posvećena programu zapaljenske sinovijalne transkripcije. Prvo, mononuklearne ćelije periferne krvi (PBMC) zdravih dobrovoljaca i pacijenata sa RA sa klinički dobro kontrolisanom bolešću (mirni PBMC) su obogaćene za monocite negativnom selekcijom i podvrgnute jednoćelijskom sekvenciranju RNK. Istraživač je zatim koristio objavljene podskupove mijeloidnih ćelija za mapiranje na njihov šablon, na osnovu sličnosti njihovih rezultata ekspresije.

Primenjene su hijerarhijske metode za spajanje sličnih klastera i kreiranje mape konsenzusa, a nasumične šume su korišćene za spajanje prekomerno grupisanih podataka i identifikaciju novih stanja mijeloidnih ćelija – i generisanje konačne taksonomije stanja monocita u zdravoj ljudskoj krvi. Konačno, da bi se obezbedila eksperimentalna validacija na nivou proteina, PBMC od 19 pacijenata sa RA sa nekontrolisanom upalom su duboko imunofenotipizovani, a identifikovana su stanja inflamatornih ćelija sa povećanom zastupljenošću RA.

Sve u svemu, ovaj rad je stvorio iscrpan referentni atlas koji se sastoji od ukupno 11 stanja monocita u anatomskim odeljcima relevantnim za RA. Na primer, bilo je moguće pokazati da različiti klasteri u stvari predstavljaju istu inflamatornu podgrupu sinovijalnih makrofaga i da su transkripcijski slični podskupu IL1B+ monocita prisutnom u mirnoj perifernoj krvi.

Nalazi su takođe otkrili da se četiri mirna stanja monocita prisutna u perifernoj krvi pacijenata sa RA i zdravih osoba šire u krvi pacijenata sa nekontrolisanim RA. Oni verovatno predstavljaju krvne prekursore makrofaga patogenog tkiva.

Ovaj rad je važan, jer ne samo da definiše novu taksonomiju ćelija monocita relevantnu za RA – sa 11 kontinuiranih stanja ćelija koja dinamički prelaze jedno u drugo preko anatomskih odeljenja – već takođe identifikuje potencijalne krvne prekursore makrofaga patogenog tkiva.