Nove smernice postavljene da promene način na koji kliničari dijagnostikuju dijabetes tipa 1

Nove smernice postavljene da promene način na koji kliničari dijagnostikuju dijabetes tipa 1

Dijagnoze dijabetesa tipa 1 (T1D) uskoro bi mogle da se transformišu uz novo objavljeno uputstvo, razvijeno uz doprinos stručnjaka sa Univerziteta u Adelaideu, koji opisuje kako otkriti i pratiti ranu fazu T1D pre početka simptoma.

Hronično autoimuno stanje se tradicionalno dijagnostikuje kada povišeni nivoi glukoze u krvi dovode do simptoma žeđi, gubitka težine, umora i pojačanog mokrenja. U ovom trenutku je već potreban egzogeni insulin, što znači da se dijagnoza često javlja na mestu kritične bolesti sa prijemom u bolnicu i dijabetičkom ketoacidozom (DKA), posebno kod dece.

Međutim, godine istraživanja su pokazala da stanje počinje mesecima ili čak godinama pre nego što su prisutni simptomi. Ovo se naziva rana faza ili pre-simptomatska T1D. Važno je da dokazi pokazuju da identifikacija T1D u ovim ranim fazama ima značajne zdravstvene prednosti, uključujući sprečavanje DKA i dugoročnih zdravstvenih komplikacija i poboljšanu kontrolu glukoze u krvi.

Pre dokumenta sa smernicama, nije postojao standardni savet o tome kako otkriti, pratiti ili podržati osobe sa T1D u ranoj fazi. Novoobjavljene smernice su dostigle dokaze. Tim od 66 međunarodnih stručnjaka za T1D je koautor dokumenta o konsenzusu objavljenom u časopisu Dijabetologija.

Tim je uključivao australijske istraživače, profesorku Dženifer Kuper sa Robinson istraživačkog instituta Univerziteta u Adelaidi, dr Kirstin Bel iz Centra Čarls Perkins na Univerzitetu u Sidneju, profesorku Mariju Krejg sa UNSV-a i vanrednog profesora Džona Ventvorta iz Kraljevske bolnice u Melburnu i VEHI.

Dokument sa uputstvima su podržale brojne ključne organizacije za dijabetes, uključujući Američko udruženje za dijabetes, Evropsko udruženje za proučavanje dijabetesa i Australijsko udruženje za dijabetes. Dokument navodi najbolje metode i preporučenu učestalost praćenja progresije T1D u pre-simptomatskim fazama, kao i tačku u kojoj insulin treba da se uvede.

Preporuke se odnose na odrasle, decu i trudnice. Takođe navodi tipove partnerstva potrebnih među zdravstvenim radnicima kako bi se obezbedilo uspešno otkrivanje pre simptoma i praćenje i identifikuje obrazovne potrebe i psihosocijalnu podršku koja može biti potrebna pojedincima i porodicama.

Profesorka Dženifer Kuper, endokrinolog i koautor dokumenta o konsenzusu, kaže da postoji stvarna potreba za ovim uputstvima. „Postojao je pritisak na međunarodnom nivou da se uvede skrining za dijabetes tipa 1 u opštoj populaciji, pre nego što se razviju simptomi, ali nema smernica o tome kako se brinuti za pojedince koji su identifikovani u ovim ranim fazama.

„Znamo da je rano otkrivanje važno za sprečavanje DKA pri postavljanju dijagnoze i za bolju podršku porodicama kako bi prelazak na lečenje bio manje stresan za njih. Rano otkrivanje takođe identifikuje ljude koji ispunjavaju uslove da uđu u klinička ispitivanja testiranja imunoloških terapija koje obećavaju u usporavanju smanjenje progresije dijabetesa tipa 1.

„Međutim, do sada je bilo malo informacija o tome kako najbolje otkriti pojedince u ranim fazama dijabetesa tipa 1, kako ih pratiti i ulozi različitih zdravstvenih radnika u ovom procesu. Ovaj dokument o konsenzusu popunjava tu prazninu sa opšti cilj da se u velikoj meri poboljšaju životi onih sa dijabetesom tipa 1.“

Sa dva programa skrininga koji imaju za cilj otkrivanje T1D u ranoj fazi, Australija je na putu da postane jedna od prvih zemalja na svetu koja će usvojiti skrining opšte populacije u detinjstvu za ovo stanje. Ove programe vode dr Kirstine Bell i vanredni profesor John Ventvorth, respektivno, koautori dokumenta sa uputstvima.

Dr Dorota Pavlak, glavni naučni službenik JDRF Australije, kaže da novo objavljeno uputstvo i napredak u skriningu T1D u ranoj fazi predstavljaju promenu paradigme u načinu na koji razmišljamo i dijagnostikujemo stanje. „Dokazi iz poslednjih nekoliko decenija istraživanja otkrili su dugu asimptomatsku fazu T1D pre nego što počnu prvi znaci simptoma. Godine ulaganja JDRF-a usmerene su na razumevanje markera presimptomatskog dijabetesa tipa 1.

„Vidjeti kako se ova investicija ostvaruje kroz objavljivanje ovih smjernica za konsenzus je za nas neverovatno uzbudljivo. Ponosni smo što smo ne samo bili u mogućnosti da finansiramo početna istraživanja u ovoj oblasti, već i da ih proguramo kroz istraživački cevovod tako što smo i koordiniranje izrade ovog dokumenta sa uputstvima.

„Ovo je bilo moguće samo preko JDRF-ove Mreže za klinička istraživanja dijabetesa tipa 1 (CRN), koja je dobijala stalnu podršku od australijske vlade kako bi omogućila tekuća ulaganja u revolucionarna istraživanja dijabetesa tipa 1.