Sistematski pregled postojećih lekova otkrio je da su antibiotici i vakcinacije povezani sa smanjenim rizikom od demencije.
U 14 studija uključenih u prikupljanje podataka, od kojih je većina došla iz SAD, istraživači su identifikovali desetine lekova koji bi mogli biti povezani sa rizikom od demencije – u dobru i u zlu.
Pregled je najveći te vrste, pokriva preko milion slučajeva demencije, i iako rezultati nisu „odmah jasni“, postoje neki intrigantni obrasci u igri.
Dok su se veze između određenih lekova i rizika od demencije prilično razlikovale između studija, neki lekovi kao što su antibiotici, antivirusni lekovi i vakcine su najčešće bili povezani sa smanjenim rizikom od demencije.
Konkretno, četiri vakcine, uključujući one koje štite od difterije, hepatitisa A, tifusa i kombinovanog hepatitisa A i tifusa, bile su povezane sa smanjenjem rizika od demencije između 8 i 32 procenta.
Zašto bi to moglo biti nejasno je, ali međunarodni tim istraživača napominje da se čini da su virusne i bakterijske infekcije uobičajeni faktori rizika za demenciju, i da „postoji sve veći interes za vakcinaciju kao generalno zaštitnu“.
„Naši nalazi podržavaju ove hipoteze i daju dodatnu težinu ovim agensima kao potencijalno modifikujućim bolestima ili preventivnim za demenciju“, zaključuje tim.
Njihovo trenutno istraživanje otkriva samo asocijacije, tako da nam ne može reći šta uzrokuje demenciju ili da li i kako ovi lekovi mogu pomoći da je sprečimo. Ono što, međutim, može da uradi jeste da usmeri naučnike u pravom smeru.
Uprkos decenijama istraživanja i desetinama milijardi dolara, samo nekoliko novih lekova je odobreno za demenciju. Osim nekoliko nedavnih, značajnih otkrića, većina ovih opcija leči samo simptome bolesti, a druge imaju ozbiljne neželjene efekte.
Kao rezultat toga, neki naučnici su se okrenuli već odobrenim lekovima kako bi videli da li se mogu prenameniti da spreče kognitivni pad.
Nedavno se, na primer, pokazalo da lek koji se koristi za izazivanje porođaja štiti mozak miševa koji stare, a kod ljudi se čini da su oni koji uzimaju popularne lekove za dijabetes i mršavljenje, poput Ozempica, takođe izloženi smanjenom riziku od demencije. .
Ali sam obim dostupnih lekova nije lako procijediti.
„Objedinjavanje ovih masivnih skupova zdravstvenih podataka pruža jedan izvor dokaza koji nam može pomoći da se fokusiramo na lekove koje prvo treba da probamo“, objašnjava starački psihijatar Benjamin Undervood sa Univerziteta u Kembridžu, koji je vodio nedavni pregled sa istraživačem demencije. Iliana Lurida sa Univerziteta u Ekseteru.
Autori su takođe otkrili da antiinflamatorni lekovi, poput ibuprofena, mogu biti povezani sa smanjenim rizikom od demencije. U međuvremenu, antihipertenzivi i antidepresivi su pokazali oprečne rezultate.
Nedavne studije sugerišu da demencija može biti posledica problema sa mozgom zbog visokog krvnog pritiska ili hronične upale, ali su potrebna dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li lekovi koji se bave tim problemima igraju ulogu u kognitivnom padu i kako utiču na taj rizik.
„Nadamo se da će to značiti da možemo pronaći neke preko potrebne nove tretmane za demenciju i ubrzati proces njihovog dovođenja do pacijenata“, kaže Undervood.
„Ako možemo da pronađemo lekove koji su već licencirani za druga stanja, onda možemo da ih stavimo u ispitivanje i – što je ključno – možemo biti u mogućnosti da ih učinimo dostupnim pacijentima mnogo, mnogo brže nego što bismo mogli da uradimo za potpuno novi lek.
