Nova istraživanja pokazuju da deca izložena duvanskom dimu imaju promene u metilaciji DNK. Ove promene mogu uticati na ekspresiju gena i potencijalno povećati rizik od bolesti. Potrebno je smanjiti izloženost pasivnom pušenju, posebno među decom.
Studija koju je sproveo Institut za globalno zdravlje Barselone (ISGlobal) otkriva značajne efekte pasivnog pušenja na decu. Objavljena u časopisu „Environment International“, naglašava potrebu za smanjenjem izloženosti duvanskom dimu u dečjem okruženju.
Duvanski dim može dodati „oznake“ na DNK, menjajući način na koji se geni čitaju. Metilacija DNK je jedan od glavnih mehanizama koji utiču na ekspresiju gena. Iako je poznato da pušenje tokom trudnoće ima uticaj, ova studija pokazuje da pasivno pušenje u detinjstvu takođe može biti štetno.
U istraživanju je učestvovalo 2.695 dece iz osam evropskih zemalja. Učesnici su bili u dobi od sedam do 10 godina, a tim je analizirao uzorke krvi kako bi proverio nivo metilacije DNK. Povezali su rezultate sa brojem pušača u domaćinstvu.
Otkriveno je 11 regiona DNK povezanih sa izlaganjem pasivnom dimu. Mnogi od ovih regiona su ranije povezani sa direktnim izlaganjem duvanu. Takođe, šest od ovih regiona je povezano sa bolestima kao što su astma i kancer.
Istraživači ističu da pasivno pušenje može izazvati epigenetske promene koje utiču na zdravlje u odrasloj dobi. Unatoč zakonima o pušenju, domaćinstva ostaju glavni izvor izloženosti dece duvanskom dimu.
Stručnjaci upozoravaju da izlaganje dece dimu cigareta predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Potrebno je raditi na podizanju svesti roditelja o štetnosti pušenja i zaštiti dece od pasivnog pušenja.