Ako imate dijabetes tipa 2, ispijanje više kafe, čaja ili obične vode može smanjiti rizik od prerane smrti od bilo kog uzroka za oko 25%, pokazala je nova studija.
Međutim, konzumiranje više zaslađenih pića povećava rizik od srčanih bolesti za 25% i rizik od smrti od srčanog udara ili drugog kardiovaskularnog događaja za 29%, navodi se u studiji. Istraživanja su pokazala da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti kod osoba sa dijabetesom tipa 2.
„Određena pića su apsolutno korisnija od drugih, u zavisnosti od toga sa kojom vrstom pića ih upoređujete“, rekao je autor studije Ći Sun (Qi Sun), vanredni profesor ishrane i epidemiologije na Harvard T.H. Chan školi javnog zdravlja u Bostonu.
„Na osnovu naše studije, ja bih rangirao crnu kafu, nezaslađeni čaj i običnu vodu iznad nemasnog mleka, voćnih sokova ili veštački zaslađenih pića“, rekao je on.
Pića zaslađena šećerom kao što su kole, voćni sokovi sa visokim sadržajem šećera i punomasno mleko koje je bogato zasićenim mastima poznati su faktori rizika za razvoj dijabetesa tipa 2 i prevremenih kardiovaskularnih bolesti.“
Studija, objavljena u sredu u časopisu BMJ, analizirala je podatke o ishrani skoro 15.500 odraslih osoba sa dijagnozom dijabetesa tipa 2, koje su bile deo Nurses’ Health Study i Health Professionals Follow-Up Study u Sjedinjenim Državama.
Skoro 75% ispitanika u ovim studijama bile su žene sa prosečnom starošću od 61 godine. Svake dve do četiri godine, u proseku tokom 18 godina, učesnici su odgovarali na pitanja o konzumiranju osam različitih vrsta pića – veštački zaslađenih napitaka, kafe, voćnih sokova, nemasnog i punomasnog mleka, obične vode, čaja i pića zaslađenih šećerom.
Primeri pića zaslađenih šećerom uključivali su gazirane napitke sa kofeinom, gazirane napitke bez kofeina, voćne punčeve, limunade i druga voćna pića. Više od jednog takvog napitka dnevno smatralo se visokom upotrebom; niska potrošnja bila je manje od jednog zaslađenog napitka mesečno.
Studija je definisala visok unos kafe (sa kofeinom i bez) kao četiri šolje dnevno, čaja kao dve šolje dnevno, vode kao pet čaša dnevno i nemasnog mleka kao dve čaše dnevno. Niska količina za svako piće bila je manje od jedne šolje ili čaše mesečno.
Analiza je pokazala da su ljudi koji su pili najviše pića zaslađenih šećerom imali 20% veći rizik od smrti od bilo kog uzroka u poređenju sa onima koji su konzumirali najmanje. Smrt od kardiovaskularnih događaja, poput srčanog udara, povećala se za 29%, pokazala je studija.
Rizik od prerane smrti povećavao se za 8% po svakoj dodatnoj porciji dnevno.
S druge strane, konzumiranje velikih količina kafe, čaja, vode i nemasnog mleka bilo je povezano sa manjom smrtnošću u poređenju sa konzumiranjem malih količina, prema studiji. Postojao je 26% manji rizik od prerane smrti povezan sa pijenjem kafe, 21% za čaj, 23% za običnu vodu i 12% za nemasno mleko.
Gledano posebno na kardiovaskularne bolesti, podaci su pokazali da je veći unos kafe povezan sa 18% manjim rizikom od srčanih bolesti. Konzumiranje nemasnog mleka smanjilo je šanse za srčane probleme za 12%, navodi se u studiji.
Bilo je i dobrih vesti za ljude koji su pre dijagnoze dijabetesa tipa 2 bili strastveni konzumenti pića zaslađenih šećerom. Kada su ta slatka pića zamenjena kafom ili veštačkim napicima bez kalorija nakon dijagnoze, rizik od prerane smrti značajno se smanjio, pokazala je studija.
Kada su i pića zaslađena šećerom i veštački zaslađena pića zamenjena kafom, čajem, običnom vodom i nemasnim mlekom, rizik od srčanih bolesti i smrti od bilo kog uzroka bio je još niži.
Nije bilo podataka o vrstama čajeva (crni, zeleni, biljni ili voćni) koji su konzumirani tokom studija, niti o tome da li su učesnici dodavali šećer u kafu ili čaj. Nedostatak podataka o ovom uobičajenom dodatku znači da „komparativni zdravstveni efekti nezaslađenih i zaslađenih toplih napitaka ostaju nejasni“, napisala je Nita Foruhi, rukovodilac programa i istraživač nutricionističke epidemiologije na Univerzitetu u Kembridžu u pratećem uvodniku.
Studija je bila posmatračka, tako da se nalazi ne mogu tumačiti kao uzročno‑posledični. Međutim, autori su „sproveli detaljno i ponavljano prikupljanje podataka o ishrani, pratili učesnike skoro dve decenije, primenili sveobuhvatne prilagodbe za ometajuće faktore i sproveli 12 različitih analiza osetljivosti“, rekla je Foruhi, koja nije učestvovala u studiji.
„Argument za izbegavanje pića zaslađenih šećerom je ubedljiv,“ rekla je ona. „Izbor pića očigledno je važan“, dodaje.
