Nošenje maske za lice na javnim mestima smanjuje rizik od uobičajenih respiratornih simptoma, sugeriše norveška studija

Nošenje maske za lice na javnim mestima smanjuje rizik od uobičajenih respiratornih simptoma, sugeriše norveška studija

Nošenje hirurške maske za lice na javnim mestima smanjuje rizik od respiratornih simptoma koji sami prijavljuju, pokazalo je ispitivanje odraslih u Norveškoj koje je objavio The BMJ.

Efekat je bio umeren – smanjenje simptoma za 3,2%, što je ekvivalentno oko 3.300 manje infekcija na 100.000 ljudi – ali istraživači kažu da ovi rezultati podržavaju tvrdnju da maske za lice mogu biti efikasna mera za smanjenje stope simptoma koji su sami prijavili u skladu sa infekcije respiratornog trakta.

Opservacione studije sugerišu da maske za lice smanjuju rizik od infekcija respiratornog trakta, ali nalazi iz randomizovanih studija su neubedljivi.

Da bi ovo dalje istražili, istraživači su sproveli randomizovano kontrolisano ispitivanje kako bi procenili lične zaštitne efekte nošenja u odnosu na nenošenje hirurških maski za lice u javnim prostorima na respiratorne simptome koje su sami prijavili tokom perioda od 14 dana.

Njihovi nalazi su zasnovani na podacima od 4.575 odraslih u Norveškoj (prosečna starost 51; 61% žena) između 10. februara 2023. i 27. aprila 2023., tokom normalne sezone gripa u nordijskim zemljama.

Učesnici su ispunili onlajn upitnik o sociodemografskim faktorima i faktorima načina života, uverenjima o maskama za lice i riziku od infekcije i upotrebi maski za lice u dve nedelje pre studije.

Oko 2.313 učesnika je zatim nasumično raspoređeno da nose hiruršku masku za jednokratnu upotrebu kada su u blizini ljudi na javnim mestima (npr. tržni centri, ulice, javni prevoz) tokom 14 dana (interventna ruka), a od 2.262 je zatraženo da ostanu bez maski kada blizu ljudi u javnim prostorima (kontrolna ruka).

Učesnici su zamoljeni da prijave sve simptome koji su u skladu sa respiratornom infekcijom, definisane kao groznica i jedan respiratorni simptom (zapušen ili curenje iz nosa, bol u grlu, kašalj, kijanje, teško disanje); ili jedan respiratorni simptom i najmanje dva druga simptoma (bol u telu, bol u mišićima, umor, smanjen apetit, bol u stomaku, glavobolja, gubitak mirisa).

Takođe su bili podstaknuti da se testiraju na COVID-19 kada se nisu osećali dobro, ali je broj učesnika koji su se testirali bio mali.

Sve u svemu, 163 (8,9%) učesnika u intervencijskoj ruci i 239 (12,2%) u kontrolnoj grupi prijavilo je respiratorne simptome – apsolutna razlika u riziku od 3,2% u korist intervencije maske za lice. Međutim, nije pronađen nikakav statistički značajan efekat na samoprijavljenu ili registrovanu infekciju COVID-19 između dve ruke.

Od 155 učesnika koji su prijavili neželjene efekte, 80 je prijavilo neprijatne komentare drugih ljudi kada su nosili masku za lice na javnim mestima i osećali se „blesavo“ što je jedini nosio masku za lice u javnosti. Drugi (40) su rekli da je nošenje maske neprijatno ili zamorno zbog poteškoća sa disanjem, zamagljivanja naočara i lošeg pristajanja.

Autori priznaju da su svi podaci samoprijavljeni i sugerišu da je nošenje maski za lice moglo navesti učesnike da izbegavaju javne prostore ili druge da drže veću društvenu distancu.

Ekološka pitanja povezana sa maskama za lice (na primer, proizvodnja i transport, emisije, smeće, deponije) takođe treba uzeti u obzir, dodaju oni.

Ipak, oni zaključuju da je nošenje maske za lice jednostavna, relativno jeftina i generalno dobro tolerisana intervencija i da je jedna od nekoliko javnozdravstvenih i socijalnih mera koje bi možda trebalo razmotriti za smanjenje širenja respiratornih infekcija.