Naučnici otkrili potencijalno novo lečenje za naslednu ćelavost kod muškaraca i žena

Naučnici otkrili potencijalno novo lečenje za naslednu ćelavost kod muškaraca i žena

U 2024. godini, naučnici su pronašli moguće novo lečenje za naslednu ćelavost, najčešći uzrok gubitka kose. Istraživanje se fokusiralo na šećer koji se prirodno javlja u telu i pomaže u formiranju DNK. Rezultati su pokazali obećavajuće efekte u regeneraciji kose kod miševa.

Naučnici sa Univerziteta u Šefildu i COMSATS univerziteta u Pakistanu istraživali su šećer deoksiribozu, koji pomaže u zaceljivanju rana kod miševa. Tokom eksperimenta, primetili su da se krzno oko lezija brže obnavlja nego kod neobrađenih miševa. Ova otkrića su ih podstakla da nastave sa istraživanjem.

U studiji objavljenoj u junu 2024. godine, istraživači su uzeli muške miševe sa gubitkom kose uzrokovanim testosteronom i uklonili im krzno sa leđa. Svakog dana su na izloženu kožu nanosili gel sa deoksiribozom, a u roku od nekoliko nedelja, krzno u tom području je pokazalo značajan rast.

Gel sa deoksiribozom bio je toliko efikasan da su istraživači otkrili da deluje jednako dobro kao minoksidil, poznati tretman za gubitak kose. „Naše istraživanje sugeriše da bi rešenje za lečenje gubitka kose moglo biti jednostavno kao korišćenje prirodnog šećera deoksiriboze za poboljšanje krvne opskrbe folikula kose,“ izjavila je inženjerka tkiva Šila MekNil.

Nasledna ćelavost, ili androgena alopecija, prirodna je pojava uzrokovana genetikom, nivoima hormona i starenjem. Ovaj poremećaj pogađa do 40 procenata populacije, a do sada je FDA odobrila samo dva leka za lečenje ovog stanja.

Iako minoksidil može usporiti gubitak kose i podstaći delimičan rast, ne deluje na sve koji pate od gubitka kose. Ako minoksidil nije efikasan, muški pacijenti mogu se obratiti finasteridu, oralnom leku koji inhibira konverziju testosterona u dihidrotestosteron, ali još nije odobren za žene.

Finasterid može usporiti gubitak kose kod 80 do 90 procenata muških pacijenata, ali se mora kontinuirano uzimati. Lek može izazvati neželjene, ponekad ozbiljne nuspojave, kao što su erektilna disfunkcija, bol u testisima ili grudima, smanjen libido i depresija.

Istraživači su razvili biorazgradivi, netoksični gel od deoksiriboze i primenili tretman na miševima sa muškastom ćelavošću. U poređenju sa miševima koji su primili gel bez leka, oni koji su dobili gel sa deoksiribozom počeli su da razvijaju nove folikule kose.

I minoksidil i gel sa šećerom podstakli su 80 do 90 procenata rasta kose kod miševa sa muškastom ćelavošću. Iako su kombinovani tretmani pokazali slične rezultate, istraživači nisu sigurni zašto gel sa deoksiribozom stimuliše duži i deblji rast kose.

Ako se gel sa deoksiribozom pokaže efikasan i kod ljudi, mogao bi se koristiti za lečenje alopecije ili čak za podsticanje rasta kose, trepavica i obrva nakon hemoterapije. „Ovo je slabo istraženo područje, pa su potrebni novi pristupi,“ navode autori.

Trenutni eksperimenti su sprovedeni samo na muškim miševima, ali dalja istraživanja mogu otkriti da bi korišćenje ovih prirodnih šećera moglo biti efikasno i za ženke miševa sa alopecijom uzrokovanom testosteronom. „Istraživanje koje smo sproveli je još uvek u ranoj fazi,“ rekla je MekNil