Naučnici kažu da bi proteini u krvi mogli da pomognu u otkrivanju odloženog oporavka od potresa mozga kod dece

Naučnici kažu da bi proteini u krvi mogli da pomognu u otkrivanju odloženog oporavka od potresa mozga kod dece

Istraživači su otkrili protein u krvi koji bi mogao da pomogne u otkrivanju koja deca će doživeti simptome potresa mozga više od dve nedelje nakon povrede.

Istraživanje, koje je predvodio Murdoch Children’s Research Institute (MCRI) i objavljeno u časopisu Journal of Neurotrauma, otkrilo je da je protein potencijalni biomarker za odloženi oporavak od potresa mozga kod dece.

Za ovu studiju, uzorci krvi su prikupljeni od dece, uzrasta 5-18 godina, koja su se prijavila u hitnu pomoć u Kraljevskoj dečijoj bolnici manje od 48 sati nakon potresa mozga.

Nivoi proteina alfa-1-antihimotripsina (alfa-1-ACT) bili su značajno niži kod dece sa odloženim oporavkom.

Istraživačica MCRI Ella Svanei rekla je da je potres mozga sve veći problem javnog zdravlja, da postoji sve veća potreba za razvojem alata koji bi mogao doprinijeti identifikaciji onih koji su u opasnosti od kašnjenja oporavka.

Od četiri miliona dece koja dožive potres mozga svake godine, 25-30% će imati dugotrajne simptome, a oko polovina nikada neće potražiti medicinsku pomoć. Simptomi uključujući glavobolje, poteškoće u pamćenju i osetljivost na svetlost mogu trajati mesecima, dok mentalni poremećaji mogu trajati nekoliko godina.

„Odloženi oporavak od potresa mozga obuhvata emocionalne, bihevioralne, fizičke i kognitivne simptome, koji mogu uticati na dobrobit deteta, odlažući njihov povratak u školu i sport“, rekla je gospođa Sveni.

„Rano otkrivanje dece sa rizikom od odloženog oporavka je ključno da bi se obezbedio efikasan tretman i ciljano praćenje.

Profesor MCRI Vicki Anderson rekla je da je ova mala studija, koja je uključivala 80 dece, bila prva u ispitivanju na ljudima koja je identifikovala da alfa-1-ACT može doprineti ranom otkrivanju onih koji će doživeti odloženi oporavak od potresa mozga.

„Ako se nalaz zadrži u većim studijama, otkriće bi moglo doprineti akutnom kliničkom upravljanju tako što će kliničarima pružiti akutni marker koji će voditi pravovremenije i ciljane tretmane za decu koja će najverovatnije imati dugoročne probleme“, rekla je ona.

Makenzi (16) je pretrpeo potres mozga tokom utakmice u netbolu pre 15 meseci. Udarila ju je u lice nadlakticom protivničke igračice, nokautiravši je i nateravši je da se udari glavom o dvoranski teren.

Prehlađena na minut, sa krvarenjem iz nosa i otečenim levom okom, Makenzi je odvedena u bolnicu gde joj je dijagnostikovan potres mozga.

„Bila sam nokautirana dok sam skakala u vazduh, sila me je okretala za 180 stepeni, a onda sam pala na glavu za drugi udarac“, rekla je ona.

„Kada sam se probudio, nisam mogao da vidim na oko i ležao sam u lokvi sopstvene krvi. Osetio sam vrtoglavicu, zbunjenost i sve je postalo zamagljeno.“

U nedeljama koje su usledile, kao i vrtoglavica i konfuzija, Makenzi je bila mučna, osetljiva na jaka svetla, imala je gubitak pamćenja, glavobolje i bolove u mišićima i loše mentalno zdravlje. Takođe je propustila nedelje škole zbog tekućih simptoma potresa mozga.

Da bi joj pomogla da se oporavi, Mekenzi je upisana u MCRI-jev program Concussion Essentials Plus za decu sa hroničnim upornim simptomima potresa mozga. To je uključivalo nedeljne fizioterapeutske i psihološke tretmane koji su trajali mesecima i obrazovanje o povratku vežbanju, školi i sportu.

„To je bio spor proces oporavka, ali mi je intervencija pomogla da se ponovo vratim u normalu“, rekla je ona. „Sve što sam želeo je da se vratim na netbol teren. U to vreme nisam razumeo koliko dugotrajnog uticaja može imati potres mozga.“

Makenzi se vratio u netbol pet meseci nakon povrede.

„Sada sam više neodlučna i opreznija na terenu, ali nikada ne bih odustala od igranja netballa, previše volim taj sport“, rekla je ona.

Makenzijeva mama Karen Pejn, koja nikada neće zaboraviti sliku svoje ćerke kako leži bez svesti na terenu, rekla je da će najnovije istraživanje MCRI biti dobrodošlo porodicama.

„Ako kliničari mogu lako da saznaju koja deca će imati dugotrajne simptome potresa mozga, onda mogu da dobiju ciljanu i ranu intervenciju“, rekla je ona. Oporavak od potresa mozga može biti dug proces, kao kod naše ćerke, i sve što može pomoći da se ubrza proces bi napravilo veliku razliku.“

2023. godine, ogromno međunarodno istraživanje, uz veliki doprinos istraživača MCRI, duboko je zaronilo u sve aspekte upravljanja potresom mozga.

Ažurirani konsenzusni nalazi imali su za cilj da promene način na koji se posmatra potres mozga u sportskim kodeksima, rekreativnom sportu i u medicinskim klinikama i odeljenjima za hitne slučajeve, revidiranjem metoda vežbanja i rehabilitacije i nadogradnjom protokola za povratak u školu i povratak u sport.

Još jedna alatka za upravljanje potresom mozga, aplikacija HeadCheck, koju su dizajnirali stručnjaci za potres mozga u MCRI u saradnji sa Kraljevskom dečjom bolnicom i Australijskom fudbalskom ligom (AFL), takođe pomaže u ranom prepoznavanju potresa mozga i upravljanju oporavkom.

Istraživači sa Univerziteta u Melburnu, Australijskog instituta za analizu proteoma Univerziteta Mackuarie, bolnica Austin i Cabrini, Instituta za klinička i translaciona istraživanja Johns Hopkins All Children i Univerziteta Hopkins takođe su doprineli nalazima studije.