Naučnici istražuju povezanost između omega-3 i simptoma psihoze u ranom odraslom dobu

Naučnici istražuju povezanost između omega-3 i simptoma psihoze u ranom odraslom dobu

Nova studija, najveća te vrste, objavljena danas u Biološkoj psihijatriji, pratila je rezultate testova krvi preko 3.500 učesnika u periodu od 17 godina kako bi istražila moguću vezu između ishrane i mentalnog zdravlja.

Predvođena Kueen’s univerzitetom u Belfastu, longitudinalna studija, koristeći podatke Dece Univerziteta u Bristolu iz 90-ih, ispitala je kako nivoi omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, kao i specifične omega-3 masne kiseline zvane dokozaheksaenska kiselina (DHA), menjano tokom vremena.

Radeći u saradnji sa istraživačima sa Univerziteta u Kembridžu i Univerziteta za medicinu i zdravstvene nauke RCSI, cilj je bio da se identifikuje da li su, i kako, ove varijacije povezane sa razvojem simptoma psihoze kod mladih odraslih osoba od 24 godine.

Istraživači su pratili učesnike, koji su deo Avon longitudinalne studije roditelja i dece (ALSPAC), takođe poznate kao „Deca 90-ih“, od detinjstva do odraslog doba.

Nivoi masnih kiselina su mereni u testovima krvi prikupljenim od učesnika tokom njihovog života, u specifičnim godinama starosti od 7, 15, 17 i 24 godine.

Nalazi otkrivaju da su oni sa stalno višim nivoima omega-6 u poređenju sa omega-3 masnim kiselinama u krvi, kao i sa konstantno niskim nivoom DHA, imali više psihotičnih iskustava u dobi od 24 godine u poređenju sa ljudima čiji je nivo ostao prosečan tokom ovog vremenskog perioda. . Psihotična iskustva uključuju misli o paranoji ili slušanje zvukova koje drugi ne mogu.

Pored toga, ovi učesnici su takođe pokazali veće negativne simptome psihoze. Negativni simptomi uključuju gubitak interesovanja za aktivnosti, spljoštenje emocija i društveno povlačenje.

Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina se preporučuje za opšte zdravlje, a smatra se da je ravnoteža između omega-6 i omega-3 važna za različite koristi za fizičko i mentalno zdravlje.

Hrana bogata omega-3 uključuje određenu ribu i morske plodove, neka biljna ulja, orašaste plodove i biljnu hranu sa visokim sadržajem masti kao što su čia semenke, laneno seme, prokulice i još mnogo toga. Omega-6 masne kiseline se mogu naći u ulju suncokreta, šafranike, soje, susama i kukuruza.

Komentarišući značaj nalaza, dr David Mongan, akademski klinički predavač na Kueen’s univerzitetu, rekao je: „Ova inauguralna studija je važna jer rezultati sugerišu da optimizacija statusa masnih kiselina tokom ključnih faza razvoja, bilo kroz ishranu ili suplementaciju, opravdava dalje istraživanje u vezi sa smanjenjem psihotičnih simptoma u ranom odraslom dobu.“

Dr Ben Peri, Odeljenje za psihijatriju Univerziteta u Kembridžu, dodao je: „Pronašli smo interesantnu vezu između viših odnosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina tokom detinjstva i adolescencije i porasta iskustva psihoze u odraslom dobu.

„Još ne znamo zašto bi to bio slučaj, ali ne verujemo da bi ljudi trebalo da budu zabrinuti zbog ovih otkrića. Omega-6 masne kiseline kao deo uravnotežene ishrane su važne hranljive materije i ne bismo preporučili ljudima da ih isključe iz hrane. njihove dijete, nadamo se da će buduća istraživanja detaljnije istražiti ovu moguću vezu između ishrane i mentalnog zdravlja.

Pored toga, profesor Dejvid Koter, profesor molekularne psihijatrije na RCSI, rekao je: „Na osnovu našeg prethodnog istraživanja, ovi nalazi jačaju naše razumevanje važnog odnosa između masnih kiselina i kasnijeg mentalnog zdravlja, posebno u vezi sa neravnotežom između omega-6 i omega. -3 može povećati rizik od kasnijih psihotičnih iskustava.“

Komentarišući nalaze putem ALSPAC podataka, glavni istraživač, profesor Nik Timpson, dodao je: „Zdravstveni podaci koji su prikupljeni u Children of the 90s omogućavaju istraživanja koja menjaju život i evo primera fascinantne studije sa potencijalom da imaju uticaj na buduća istraživanja koja bi mogla pomoći u vođenju saveta o ishrani.“