Naučnici identifikuju potencijalnu novu metu imunog sistema kako bi sprečili širenje ćelija raka dojke

Naučnici identifikuju potencijalnu novu metu imunog sistema kako bi sprečili širenje ćelija raka dojke

U studiji koja koristi ćelije raka dojke kod ljudi, naučnici kažu da su potencijalno identifikovali bela krvna zrnca imunološkog sistema koja izgledaju kao najbliži susedi ćelija raka dojke koje će se verovatno širiti. Istraživači kažu da nalaz, fokusiran na bela krvna zrnca zvanu makrofag, može da pruži novu biološku metu za imunoterapije dizajnirane da unište ćelije raka koje se šire koje su često markeri za pogoršanje bolesti.

Izveštaj o nalazima objavljen je u časopisu Oncogene.

Za studiju, istraživači iz Johns Hopkins Kimmel Cancer Centra koristili su posebne tehnike snimanja da vide organizaciju pojedinačnih ćelija unutar tumora, a izgrađene su na radu kolega sa Instituta Johns Hopkins Giovanis, čiji se prethodni rad fokusirao na identifikaciju biomarkera na ćelijama raka dojke. koji će se verovatno širiti.

„Jedan od najuzbudljivijih razvoja u lečenju raka je imunoterapija — lekovi koji pomažu imunološkom sistemu da napadne tumor“, kaže dr Andrev Evald, profesor i direktor Odeljenja za biologiju ćelije i direktor Instituta Džon Hopkins Đovanis . Ali on napominje da takve imunoterapije do sada rade samo za podgrupu pacijenata, što je jasan pokazatelj da se moraju identifikovati više – i specifičnije – ćelijske mete kako bi se proširila efikasnost takvih terapija.

Fokus istraživača na ćelije imunog sistema je logičan, jer takve ćelije počinju svoj rad približavanjem ćelijama raka, kaže Evald. Dodiri između ćelija započinju neku vrstu procesa „rukovanja“ koji omogućava imunim ćelijama kao što su makrofagi da identifikuju ćeliju na koju nailaze.

Kada se ti susreti dogode, imuni sistem biološki „označava“ neke kao „strane“ telu i zrele za uništenje, dok druge ostavlja same. Ali jedno od obeležja ćelija raka je njihova sposobnost da prikriju svoj identitet i prevare imuni sistem da ih ostavi na miru da rastu, menjaju se i šire.

U nastojanju da bolje utvrde koje su ćelije najbliže ćelijama raka dojke, naučnici Džons Hopkinsa analizirali su primarne i metastatske uzorke tkiva raka dojke od 24 osobe koje su umrle od raka dojke i koje su donirale svoja tkiva istraživačima Džonsa Hopkinsa kroz brzi program autopsije.

Onkolog Centra za rak Kimmel i stručnjak za snimanje Von Jin Ho, MD, koristio je alat za snimanje koji se zove masovna citometrija za analizu i mapiranje ćelija u uzorcima tkiva.

Drugi naučnici su mapirali ćelije u takvim tkivima, ali istraživači Džons Hopkins kažu da se njihova studija fokusirala ne na ono što okružuje prosečnu ćeliju raka, već na ono što je najbliže onim ćelijama raka za koje je najverovatnije da će se širiti.

Stotine ćelija obuhvataju širinu jednog uzorka tkiva. „Kada analiziramo disocirane ćelije, to je kao da gledamo u glatku celiju, sve pomešane zajedno, ali pomoću snimanja možemo da vidimo gde su svi delovi“, kaže Ho, docent onkologije i direktor Mass citometrije. Objekat u Džons Hopkinsu.

Evald i bivša postdoktorska koleginica dr Eloiz Graset, sada u Nacionalnom centru za naučna istraživanja u Francuskoj, ranije su identifikovali potpis biomarkera koji je uobičajen za ćelije raka dojke koje se verovatno šire ili metastaziraju.

Istraživači su koristili 36 takvih biomarkera da odrede ćelije koje iniciraju metastaze i druge „potpise“ da identifikuju ćelije pored njih – one koje su bile blizu (unutar oko 10-20 mikrona), druge oko tri do četiri ćelije napolju i ćelije dalje. .

„Ono što nam je iskočilo, među ćelijama imunog sistema, bila je podskupina makrofaga koji su veoma blizu ili dodiruju ćelije koje iniciraju metastaze u primarnim i metastatskim uzorcima tkiva“, kaže Ho. Podgrupe makrofaga su manjina — oko 1%–5% — ćelija prisutnih u tumoru.

Istraživački tim je potvrdio prisustvo ključnih podskupova makrofaga u drugom setu od više od 100 uzoraka raka dojke iz banke tumora objavljenih u prethodnoj studiji, pokazujući da su tako različiti podtipovi makrofaga zaista komponente mikrookruženja raka dojke.

Tip belih krvnih zrnaca, makrofagi mogu sami da progutaju i unište „strane” ćelije, ali takođe mogu da regrutuju druge ćelije imunog sistema da se bore protiv ćelija koje identifikuju kao strane telu. Ho kaže da su druge studije pokazale da tumori sa mnogo makrofaga mogu ukazivati na lošiju prognozu i manji odgovor na imunoterapiju.

„Kao naučnici zasnovani na otkrićima, tražimo načine da promenimo prostornu organizaciju imunog sistema u mikrookruženju koje okružuje ćelije raka“, kaže Evald. „Na kraju bismo mogli da razvijemo biološke terapije kako bismo promenili način na koji su susedstva ćelija raka organizovana.“Istražite dalje