Naučni kriterijumi za procenu bezbednosti probiotika

Naučni kriterijumi za procenu bezbednosti probiotika

Poslednjih decenija, bezbednost mnogih probiotika dostupnih potrošačima bila je usidrena u poznavanju njihove duge istorije bezbedne upotrebe kod ljudi. Međutim, asortiman probiotika se širi i uključuje netradicionalne probiotske sojeve, koji mogu doneti zdravstvene koristi, ali obično nisu prisutni u izvorima hrane i nemaju istoriju bezbedne upotrebe.

Grupa industrijskih i vladinih naučnika okupljena pod pokroviteljstvom Stručne komisije za probiotike farmakopeje Sjedinjenih Država nedavno je odlučila da pregleda trenutne pristupe proceni bezbednosti probiotika iz naučne perspektive, istovremeno posmatrajući šta regulatori trenutno zahtevaju.

Rad, nedavno objavljen u Regulatori Tokicologi and Pharmacologi, rezimira naučne okvire za procenu bezbednosti probiotika koji se koriste u hrani i dijetetskim suplementima, uključujući važnost sveobuhvatne genomske karakterizacije. U radu se dovodi u pitanje vrednost testiranja na životinjama za probiotike namenjene ljudskoj upotrebi. Dalje, rad razmatra nove tehnologije za testiranje bezbednosti, kao i kako proizvodne prakse igraju važnu ulogu u bezbednosti finalnog proizvoda.

Prepoznajući da se regulatorni pristupi bezbednosti probiotika uveliko razlikuju širom sveta, rad se fokusira na naučno smislene pristupe za procenu bezbednosti. Nivoi rizika za probiotike su identifikovani na osnovu dostupnih informacija o istoriji bezbedne upotrebe. Za sojeve vrsta za koje su nadležni organi priznali da imaju dovoljnu istoriju bezbedne upotrebe i za koje njihovi genomi ne pokazuju gene koji izazivaju zabrinutost, nije predloženo dodatno testiranje. Ali ako su prisutni geni koji izazivaju zabrinutost ili nedostaje istorija bezbedne upotrebe, dodatno testiranje je opravdano. Bezbednost genetski modifikovanih probiotika ili probiotika koji se koriste kao lekovi nije obrađena u ovom radu.

Dr Meri Elen Sanders, izvršni službenik za nauku Međunarodnog naučnog udruženja za probiotike i prebiotike (ISAPP) i koautor rada, prokomentarisala je: „Trenutna situacija, u kojoj različite zemlje imaju različite kriterijume za pokazivanje bezbednosti isti probiotički soj, nije idealan. Ovaj rad poziva na harmonizovaniji regulatorni pristup bezbednosti probiotika, zasnovan na zdravim naučnim principima.“

Sanders kaže da, iako se probiotici u hrani i suplementima široko koriste i imaju dobru evidenciju o bezbednosti, utvrđivanje bezbednosti inovativnih sojeva može zahtevati opsežnije testiranje pre stavljanja na tržište.

Ejmi Ro, glavni toksikolog, bezbednosna i regulatorna pitanja, kompanija Procter & Gamble, predvodila je napore pisanja. Ona kaže: „Nadamo se da će ovaj pregled, koji uključuje upotrebu savremenih tehnologija i pristupa, pružiti korisne preporuke za kompletiranje sveobuhvatne procene bezbednosti probiotika.“