U novoj studiji istraživači su otkrili da ‘tiha’ X hromozoma u ženskim mozgovima možda nije tako tiha. Dokazano je da se, kako starimo, ‘spavaći’ X hromozomi mogu ‘probuditi’ u moždanim ćelijama koje su ključne za učenje i pamćenje. Ova genetska biblioteka može biti ključni razlog zašto žene žive duže od muškaraca i pokazuju sporije kognitivno starenje.
Neurolog Dena Dubal sa Univerziteta Kalifornija, San Francisko, objašnjava da žene imaju mozak koji izgleda mlađe u tipičnom starenju, sa manje kognitivnih deficita u poređenju sa muškarcima. Rezultati istraživanja pokazuju da se tiha X u ženama zapravo ponovo aktivira kasno u životu, verovatno pomažući u usporavanju kognitivnog opadanja.
X hromozom sadrži oko 5 procenata ljudskog genoma, a njegov uticaj na starenje mozga je uglavnom nedovoljno istražen. Ženske sisavce imaju dva X hromozoma, jedan od svakog roditelja, ali se u svakoj ćeliji tela nasumično jedan od tih hromozoma utišava, dok se drugi aktivira. Neki odabranih gena sa X hromozoma, međutim, mogu da izbegnu inaktivaciju, a dokazi sugerišu da kako starimo, sve više X hromozoma nije pod genetskim ‘naredbama’.
Istraživači su ispitivali moždane ćelije u hipokampusu ženki, regiji mozga koja je snažno uključena u učenje, pamćenje i emocionalno procesuiranje. Prvo su proučavali miševe sa X hromozomima iz dve različite vrste, Mus musculus i M. castaneus. U njihovim modelima, X hromozom u M. musculus nedostaje važan gen, nazvan Xist, što znači da ne može biti utišan kao obično.
Korišćenjem RNA sekvenciranja, istraživači su proučavali jezgra 40.000 hipokampalnih ćelija kod četiri mlade i četiri stare ženke miševa kako bi utvrdili koji X hromozom je aktivan. Rezultati su pokazali da je 91,7 procenata X hromozoma M. musculus, dok je 8,3 procenata M. castaneus. Ovo sugeriše da između 3 i 7 procenata njegovih gena nekako izbegava inaktivaciju.
Ova pojava je bila prisutna kod većine tipova ćelija u hipokampusu miševa, a više kod starijih mozgova. Ćelije koje najverovatnije izražavaju gene neaktivnog X uključuju neurone dentatnog gyrus, koji igraju ključnu ulogu u pamćenju, i oligodendrocite, koji podržavaju formiranje neuralnih veza.
Da bi proverili da li se ovi nalazi odnose i na ljudske mozgove, istraživači sa UCSF su pregledali prethodno objavljene podatke o neaktivnim X genima koji se menjaju sa godinama u najmanje jednom ili više tipova moždanih ćelija. Oko polovine ciljeva izazvanih starenjem identifikovanih na neaktivnom X hromozomu uzrokovalo je ljudsku intelektualnu invalidnost ako su mutirani.
Jedan od ovih gena, nazvan PLP1, posebno povećava svoju ekspresiju sa godinama u neuronima, oligodendrocitima i astrocitima dentatnog gyrus. Ekspresija PLP1 gena proizvodi protein koji je uključen u formiranje mijelinskih ovojnica koje okružuju neurone i omogućavaju im da ef
